Posljednja ovogodišnja panel-diskusija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates održala se 28. studenog u Kavani Continental. U ugodnoj i opuštenoj atmosferi četrdesetak je sudionika raspravljalo o populizmu, fenomenu koji je sve zastupljeniji u svijetu, ali i Hrvatskoj.
Porast populističkih stranaka okupljenima je jasno dočarao prvi panelist, dr.sc. Berto Šalaj, izvanredni profesor sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i autor knjige “Dobar, loš, zao: Populizam u Hrvatskoj”. Naime, Šalaj je izradio tablični prikaz koji uključuje trenutno rengiranje stranaka oko kojih među politolozima postoji konsenzus da ih se može okarakterizirati kao populističke, te pokazao kako populističke stranke stoje izrazito dobro u brojnim državama EU, a u mnogima su i na vlasti ili čine dio vladajuće koalicije (poput Češke, Italije ili Grčke). Zanimljivo je, ističe Šalaj, kako populisti radije koaliraju s drugim populisitma, čak i kada su na drugom kraju političkog spektra, nego s tradicionalnim političkim strankama koje su im svjetonazorski bliže (primjerice, Syriza radije koalira s radikalno-desnom populističkom strankom Neovisni Grci nego s tradicionalnim socijalističkim i socijaldemokratskim strankama). Uzrok tome Šalaj vidi, između ostalog, duboko u ideologiji populizma, koji kao jednu od temeljnih pretpostavki ima tezu o podijeli društva na idealizirani ‘narod’ i iskvarene ‘elite’(ako je riječ o lijevom populizmu) ili ‘manjine’ (ako je riječ o desnom populizmu). Tradicionalne se stranke tako vide kao uzročnici demokratskih deficita u kojima su interesi naroda zapostavljeni ili iznevjereni, dok zakoni i javne politike služe interesima elita ili manjinskih skupina. U tom kontekstu, populizam može imati višestruku ulogu te se može evaluirati kao dobar, loš ili zao: populizam je dobar jer ističe demokratske deficite i velike probleme koji postoje u tradicionalnoj politici, loš je jer često završava u nekom obliku neliberalne demokracije, u kojoj se pretjeranim naglašavanjem volje naroda zaboravlja na temeljna ljudska i građanska prava koja stoje (ili bi barem trebala stajati) izvan dosege narodne volje, a zao je kada se izobličuje u neofašizam i autoritarizam.
Drugi panelist, dr.sc. Nebojša Zelič, docent sa Filozofskog fakulteta u Rijeci, upozorio je kako se izraz ‘populizam’ često koristi kako bi se diskreditiralo političke protivnike bez da se direktno raspravlja o sadržaju njihova programa. Istaknuo je kako postoji značajna razlika između lijevog populizma, koji uvodi vertikalno razlikovanje između ‘zle i umrežene elite’ i naroda, te desnog populizma, koji se bazira na horizontalnom razlikovanju između naroda i (etničkih, religijskih, spolnih, političkih, rasnih) manjina, onih koje se ne smatra dijelom naroda. Lijevi je populizam tako utemeljen na socio-ekonomskim pitanjima, dok desni u prvi plan stavlja kulturno-identitetska pitanja.Prema Zeliću, glavni problem populizma nije anti-elitizam, već zagovaranje ideje kako narod ne može pogriješiti i kako ne trebaju postojati granice u sferi njegova odlučivanja. Finalno, foksirao se na sve češće (štetne) pokušaje da se svaki govor protiv migracija okarakterizira kao populizam ili rasizam / neofašizam. Naravno, među protivnicima migracija ima i predstavnika navedenih, no pogrešno je po automatizmu odbacivati svaku raspravu o ovim temama jer takvo ponašanje samo vodi do još veće polarizacije društva. Primjerice, smatra on, brojne kvalitetne (ili barem razumne) socio-ekonomske javne politike koje predlaže Marine Le Pen i njezina stranka Nacionalna fronta padaju u sjenu jer se u javnosti raspravlja samo o njezinim anti-imigrantskim stavovima, i to bez da se sagledavaju neki relevantni ekonomski argumenti (primjerice, da otvorenost imigraciji doprinosi smanjivanju minimalne plaće), već se politike stranke po kratkom postupku odbacuju kao rasističke ili populističke.
Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela Opatija i riječkog Odsjeka za filozofiju zahvalili su se svim sudionicima i posjetiteljima, ali i Gradu Opatiji i Primorsko-goranskoj županiji koji godinama financijski podupiru održavanje projekta.
*Izvještaj preuzet sa službene stranice projekta “Opatija Coffeehouse Debates”
Ostavite komentar