Predavanje Petre Taribe: “Škripite zubima – Što sad?!” – izvještaj

//Predavanje Petre Taribe: “Škripite zubima – Što sad?!” – izvještaj

Predavanje Petre Taribe: “Škripite zubima – Što sad?!” – izvještaj

*Izvještaj preuzet sa službene stranice Opatija Coffeehouse Debates.

Dosadašnja pretežito teorijska izlaganja mladih znanstvenika iz područja društveno-humanističkih znanosti zadnjim su predavanjem u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates nastavljena u nešto drugačijem tonu, izrazito primjenjivom temom iz područja prirodnih i biomedicinskih znanosti. Naime, ovaj je opatijski projekt popularizacije znanosti je prošli utorak,  24.travnja, ugostio Petru Taribu Knežević, poslijedoktorandicu sa Medicinskog fakulteta u Rijeci, koja je okupljenim i izrazito motiviranim slušateljima govorila o problemu bruksizma – škripanju zubima koje se javlja kod značajnog broja ljudi, a može imati izrazito štetne posljedice po njihovo zdravlje.

IMG_4322

Petra Tariba specijalistica je stomatološke protetike, a prošle je godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci obranila doktorsku disertaciju iz područja biomedicinskih znanosti. Bivša učenica opatijske gimnazije (ujedno proglašena i učenicom generacije), a inače iz Ičića, usavršavala se na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Njezino je predavanje u sklopu projekta, prema riječima angažiranih slušatelja, ali i organizatora, okarakterizirano kao izvrstan primjer približavanja stručne i relativno zahtjevne teme slabije upućenoj (ali izrazito zainteresiranoj) publici, što predstavlja i osnovu za dobru popularizaciju znanosti među građanima, a naročito mladima.

 

IMG_4319

dr.sc. Petra Tariba Knežević

 

Bruksizam ili škripanje zubima sve je rašireniji problem koji zahvaća svaku desetu osobu, te svako treće dijete. Riječ je o nesvjesnom pomicanju čeljusti koje stvara trenje između zuba, a nastaje kao reakcija na stres, napetost i anksioznost. Budući da se najčešće događa tijekom sna, velik broj slučajeva bruksizma ostaje neotkriven dok ne nastanu ozbiljne promjene na zubima uslijed njihovog  kontinuiranog trošenja. Dugotrajni bruksizam često rezultira vidljivim oštećenjima na zubima koja traže prilično skupe tretmane, zbog čega je izrazito važno bruksizam otkriti u što ranijoj fazi. Nadalje, budući da dugotrajno škripanje zubima dovodi do njihovog trošenja (po nekoliko milimetara), mijenja se prirodni položaj čeljusti, čime se opterećuje čeljustni zglob i stvaraju napetosti u mišićima, što može biti uzrok čestih glavobolja i bolova u vratu.

 

Nakon predavanja je, već tradicionalno, uslijedila duga i kvalitetna rasprava, u kojoj su slušatelji mogli dobiti odgovore na brojna pitanja vezana uz bruksizam, ali i stomatologiju općenito. Bruksizam se najčešće liječi pomoću posebnih proteza od čvrste plastike koje vraćaju čeljustni zglob u prirodni položaj, zbog čega se mišići opuštaju i tako sprečavaju buduće škripanje zubima. Čak i u slučajevima kada proteza ne odstranjuje nesvjesno škripanje zubima, ona pomaže u sprečavanju nastanka štete na zubima tijekom noći. Međutim, ističe predavačica, korištenje generičkih proteza od mekane plastike (najčešće kupljenih preko Interneta) ima negativan učinak i samo pojačava bruksizam, tako da je za ispravan tretman potrebno nabaviti kvalitetnu protezu prema uputi stomatologa. Alternativni oblici liječenja, značajno rijeđi u Hrvatskoj, su korištenje botoksa (otrova koji stvaraju određene bakterije i koji sprečava kontrakcije mišića, pa tako može spriječiti i kontrakcije koje stvaraju škripanje zubima) i lijekova za smirenje (podsjetimo, stres i napetost su glavni uzroci bruksizma). Situacija ipak nije toliko grozna, napominje Petra Tariba, uzmemo li u obzir da priličan broj ljudi prestaje škripiti zubima kada prestanu biti u stresnim i napetim situacijama, tako da glavnu opasnost predstavlja dugotrajni bruksizam uslijed kojeg dolazi do promjena u čeljusti, koja pak pojačavaju samo škripanje zubima tako da pogođena osoba neće prestati škripati čak ni kada više nije u stresnim situacijama, budući da je zbog promjena u čeljustnom zglobu došlo do stalne napetosti mišića.

By | 2018-06-06T12:01:36+00:00 travanj 26th, 2018|Opatija Coffeehouse Debates|0 Comments

About the Author:

Leave A Comment

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.