Kavana Hotela Continental ovog je utorka (16. travnja) ugostila prvu ovogodišnju (a ukupno dvadeset i treću) panel-diskusiju u sklopu projekta “Opatija Coffeehouse Debates”, kojeg već pet godina zajedničkim snagama organiziraju Udruga “Kulturni front”Amadria park hoteli i Filozofski fakultet u Rijeci. Diskusija je ovaj put bila usmjerena na vršnjačko nasilje, uz poseban fokus na slučajeve nasilja među djecom u školama i na društvenim mrežama, a tridesetak je zainteresiranih sudionika o tome više moglo saznati od sveučilišne profesorice Jasminke Zloković i ravnatelja opatijske osnovne škole Fredija Glavana.

Zloković: (Za neke) Nasilje nije problem – nasilje je rješenje problema.

57244700_1728831763886630_3575673622401908736_o_1728831757219964

Jasminka Zloković

Jasminka Zloković, redovita profesorica na Odsjeku za pedagogiju pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, započela je izlaganja uočavajući kako nasilje među djecom nije normalna pojava u pubertetu, već ozbiljan društveni problem sa zabrinjavajućim posljedicama, koji se javlja u sve ranijoj dobi, tako da postajemo svjedoci izvještaja o učenicima prvih razreda osnovnih škola koji na nastavu dolaze s noževima i prijete drugoj djeci, ali i školskom osoblju. Iako je žrtva izložena strašnim traumama, Zloković smatra da se posebna pozornost treba posvetiti i djeci koja se nasilno ponašaju. Naime, za njih je nasilje rješenje nekog od problema s kojima se susreću i kojima su izloženi. Velik je problem hrvatskog sustava upravo usmjerenost na kažnjavanje nasilnika (pri čemu se često koriste neefikasne metode poput preseljenja u drugu školu) umjesto na primarnu prevenciju i rješavanje problema koje nasilnici imaju i zbog kojih se agresivno ponašaju prema drugima. Time se problemi nasilnih učenika samo povećavaju, pa (umjesto izvorno planirane promjene ponašanja zbog koje je izrečena neka mjera) postaju još nasilniji i asocijalniji.

Zloković ističe kako na nasilno ponašanje djece djeluju tri bitna skupa čimbenika: individualne osobine svakog djeteta, njegova obitelj i škola, ali kao presudnu ističe upravo atmosferu u obitelji i odnos roditelja prema djeci. Taj je odnos, pokazuju istraživanja, u stalnom padu (i po kvantiteti i po kvaliteti provedenog vremena), tako da roditelji danas s djecom u prosjeku provode 15 do 30 minuta dnevno (tzv. ‘fast-food obitelji’), što je često manje vremena nego što se posvećuje kućnim ljubimcima. Dio problema vidi i u generalnom javnim mnijenju prema kojem je odgojna uloga roditelja gotovo potpuno nepostojeća, a dio i u obrazovnom sustavu koji se nedovoljno bavi osposobljavanjem roditelja da kvalitetno odgajaju svoju djecu. Nasilje, ističe ona, predstavlja samo jedan u nizu problema uzrokovanih lošim odgojnim praksama, a uz njega se nalaze loša prehrana, konzumacija alkohola i droga, prerana seksualna aktivnost, nezainteresiranost za školu i slični problemi.

57294243_1728832083886598_1355884483441590272_o_1728832077219932

Zabrinjavajuća je i razina povjerenja koje djeca osjećaju prema roditeljima ili nastavnicima: istraživanja pokazuju kako tek svaka treća žrtva fizičkog (vršnjačkog) nasilja o tom problemu razgovara s roditeljima, dok se nastavnicima povjeruje tek svako osmo dijetekoje je zlostavljano od strane svojih vršnjaka. Istraživanja pokazuju kako su i žrtve i vršitelji nasilja među djecom najčešće učenici lošeg školskog uspjeha i nižeg socio-ekonomskog statusa, a upozoravaju i da posljedice po žrtve mogu biti izrazito snažne, uključujući pojavu depresije i anksioznosti, pa čak i samoubojstva.

Glavan: Tehnologija koja potiče ili omogućava vršnjačko nasilje biti će odbačena

Fredi Glavan, ravnatelj opatijske osnovne škole, započeo je izlaganje konstatirajući kako u svim hrvatskim školama, pa tako i u opatijskoj, postoji nasilje među djecom, no (ako je suditi prema broju izdanih odgojnim mjera) ne povećava se kroz dulji niz godina. Opatijska škola, zahvaljujući izvrsnoj stručnoj službi koja uključuje školskog pedagoga i psihologa, socijalnog pedagoga, logopeda i (donedavno) edukacijskog rehabilitatora, zbog toga je u daleko je boljem položaju od brojnih drugih hrvatskih škola kada govorimo o prevenciji vršnjačkog nasilja.

58443849_1728831380553335_8541051017993650176_o_1728831367220003

Fredi Glavan

Nasilje na Interentu i preko društvenih mreža, istaknuo je Glavan, veoma je teško prevenirati budući da i škole i roditelji gube kontrolu nad stvarima koje djeca rade na Internetu (preko ‘pametnih telefona’ koji su dostupni svoj djeci, i od kojih se djeca ne rastavljaju). Kroz primjer Amande Todd, američke djevojčice koja je zbog trajnog zlostavljanja preko društvenih mreža počinila samoubojstvo, istaknuo je kako djeca nigdje nisu sigurna i kako su mogućnosti prevencije jako ograničene. Istaknuo je kako se škole i dalje bave odgojem i prevencijom nasilja, no zbog izrazito brzog razvoja tehnologije često zaostaju za novim trendovima i ne uspijevaju ponuditi rješenja na sve probleme cyberbullyinga. Ipak, edukacije o pravilima ponašanja prilikom korištenja Internata mogu donekle pomoći, iako neće moći u potpunosti spriječiti nasilno ponašanje.

Glavan je istaknuo kako očekuje da će doći do odbacivanja tehnologije koja ugrožava sigurnost ljudi i osobito djece. Tehnologija koja je korisna za društvo nikad se neće odbaciti, no negativni alati koji uzrokuju probeme prije će ili kasnije biti odbačeni u korist nekih sigurnijih tehnologija. Prirodno je da se ljudi brane od onog što ih ugrožava, a ponekad čak i prihvaćaju manje legalne tehnologije jer se kroz njih osjećaju sigurnije (npr. ‘dark net’). Složio se s drugom panelisticom oko važnosti obitelji za odgoj djeteta, ali i upozorio na problem ‘pedagoške inverzije‘, pojave kada dijete počinje odgajati roditelje i odlučivati umjesto njih, što može dovesti do prividnog  mira u obitelji, ali ne može biti odgojno dobro za dijete.

Cijela je panel-diskusija snimljena i moguće ju je pogledati u nastavku:

For privacy reasons YouTube needs your permission to be loaded.
I Accept

Nakon izlaganja panelista uslijedila je duga diskusija, u kojoj se, uz brojna kvalitetna pitanja i komentare, izrodila i ideja o povezivanju brojnih dionika na širem opatijskom području kako bi se, kroz edukaciju roditelja, odgovorilo na probleme vršnjačkog nasilja. Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela i Filozofskog fakulteta u Rijeci najavili su nastavak projekta i organizaciju novih panel-diskusija o aktualnim društveno-političkim i znanstvenim temama.

*Izvještaj preuzet sa službene stranice projekta “Opatija Coffeehouse Debates”