Poseban naglasak bio je na neformalnom učenju kroz izvedbene umjetnosti. Kroz glumačke vježbe, kreativno pisanje, rad u grupama i pripremu kazališnih scena, sudionici su istraživali okolišne probleme i načine na koje se o njima može govoriti kroz umjetnost. Dio programa „Theatre 101“ obuhvatio je osnove kazališta, interkulturalno učenje, teambuilding, scenografiju, kostime te probe i pripremu završne predstave za lokalnu zajednicu.

Osim podizanja svijesti o važnosti zaštite okoliša i aktivnog građanstva, projekt je sudionicima omogućio razvoj brojnih vještina – komunikacije, javnog nastupa, kreativnosti, timskog rada, kritičkog razmišljanja i samopouzdanja.

Intenzivan edukativni program upotpunili su druženje, upoznavanje drugih sudionika i razmjena iskustava, ali i vrijeme za istraživanje Rumunjske. Sudionici su imali priliku razgledati lokalne znamenitosti (poput poznatog dvorca Bran ili starih rudnika soli), upoznati kulturu i prirodu zemlje domaćina te stvoriti nova prijateljstva i međunarodne kontakte.

Sudjelovanje na projektu “Act Green” bilo je vrijedno iskustvo koje je spojilo učenje, kazalište, kreativnost, međunarodnu suradnju i aktivno promišljanje o budućnosti našeg okoliša. Stečena znanja i iskustva sudionici će moći prenijeti u svoje lokalne zajednice i buduće aktivnosti Udruge “Kulturni front”.

Tijekom susreta predstavljene su neke od stolnih društvenih igara iz kolekcije Udruge, kao i aktivnosti koje Udruga provodi u području neformalnog obrazovanja i rada s mladima. Dio programa bio je posvećen temi gamifikacije, odnosno primjeni elemenata igara u obrazovnim, poslovnim i drugim sadržajima s ciljem povećanja njihove interaktivnosti, motivirajućeg učinka i učinkovitosti. Sudionici su imali priliku upoznati se s primjerima primjene gamifikacije te razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse.

Održana aktivnost dio je projekta “Kreativni nered”, u sklopu kojega Udruga Kulturni front organizira radionice, igraonice, prezentacije i druge aktivnosti namijenjene mladima. Gostovanje međunarodne skupine sudionika Erasmus+ programa pridonijelo je razmjeni iskustava u području korištenja igara i metoda neformalnog obrazovanja u radu s mladima.

Što čini jedan kvart živim? Kakvu ulogu u tome imaju društveno-kulturni centri, narodne knjižnice i drugi javni prostori? Kako razvijati kulturne programe koji nastaju zajedno sa zajednicom, a ne samo za zajednicu? Mogu li kultura i umjetnost pridonijeti jačanju društvenog kapitala, povjerenja i građanske participacije? Kako razvijati održive modele suradnje između javnih ustanova, organizacija civilnog društva, lokalne samouprave i građana te što iz različitih hrvatskih iskustava možemo naučiti za budući razvoj riječkih kvartova?

O tim će pitanjima razgovarati Hrvoje Laurenta, ravnatelj ustanove Novi prostori kulture, Antonija Letinić, viša savjetnica za razvoj i strateška partnerstva u Odjelu za istraživanje i razvoj Zaklade Kultura nova, Marin Nižić, voditelj programa Udruge Urbani separe, te Kristian Benić, voditelj programa i marketinga Gradske knjižnice Rijeka. Razgovor će moderirati Igor Bajok iz Udruge SMART.

Panel-diskusija održava se u sklopu programskog pravca Deliberativna kuhinja, pokrenutog unutar projekta popularizacije znanosti i promicanja deliberativne demokratske kulture Coffeehouse Debates. Program zajednički organiziraju Udruga Kulturni front, Udruga SMART i Udruga Delta u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Zakladom Friedrich Ebert.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane građane i građanke da se uključe u raspravu, podijele svoja iskustva i zajedno promišljaju kako kulturu, javne prostore i lokalne zajednice učiniti otvorenijima, življima i uključivijima.

– FACEBOOK EVENT –

Panel-diskusija “Religious Reasons in Democratic Deliberation and Decision-Making” otvara jedno od ključnih pitanja suvremene političke filozofije: mogu li, i pod kojim uvjetima, religijski razlozi imati legitimno mjesto u demokratskoj raspravi i donošenju odluka. Zašto je tema zanimljiva? Liberalni standardi javnog opravdanja traže da se političke odluke, osobito one koje zahvaćaju temeljna prava i slobode, opravdaju na način koji (barem načelno) može biti prihvatljiv svim razložnim građanima. Ako takvo opravdanje izostane, nad građanima vlast vrši neopravdanu prisilu. Budući da svi građani ne prihvaćaju istu religijsku doktrinu, čini se da korištenje religijskih razloga ne može proći test javnog opravdanja. Pouka bi bila da političke odluke ne smijemo temeljiti ni opravdavati na religijskim tezama i razlozima, jer će to opravdanje nužno biti neprihvatljivo barem nekim razložnim građanima.

Međutim, znači li to da u demokratskoj raspravi uopće nema mjesta za religijske razloge? Postoje li neke okolnosti ili situacije kada nam upotreba religijskih razloga može biti korisna ili opravdana? Ima li smisla dozvoliti upotrebu ovih razloga kod rasprave o političkim pitanjima, ali samo kada se ona ne dodiruju temeljnih prava i sloboda?

Paul Billingham je izvanredni profesor političke teorije na Sveučilištu u Oxfordu. Njegovo se istraživanje fokusira na javno opravdanje, javni um, odnos države i religije, legitimnost države, pluralizam i religijske iznimke. U svojim radovima osobito naglašava da religijski politički argumenti mogu biti relevantni za demokratsku deliberaciju čak i onda kada ne zadovoljavaju strogi kriterij “dostupnosti” u užem liberalnom smislu.

Valentina Gentile djeluje na Sveučilištu LUISS Guido Carli u Rimu, a njezin je rad snažno usmjeren na Johna Rawlsa, politički liberalizam i pitanje kako demokratski poredak može uključiti religijski pluralizam bez odricanja od temeljnih liberalnih načela. U knjizi “Freedom with Religions” i povezanim tekstovima razvija pristup koji naziva političkim inkluzivizmom: nastoji pomiriti uključivanje religijskih razloga s javnim opravdanjem i političkom legitimnosti. Njezin doprinos temi leži upravo u obrani šireg, ali normativno utemeljenog prostora za religijske razloge u liberalnoj demokraciji.

Panel se organizira unutar projekta popularizacije znanosti Coffeehouse Debates, a predstavlja i rezultat istraživačkog projekta “Epistemički izazovi populizma” kojeg je financirala EU. Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela Opatija i Filozofskog fakulteta u Rijeci pozivaju sve zainteresirane da navrate na jako zanimljivi panel, poslušaju kvalitetna izlaganja, razmjene stavove i argumente sa drugima i nauče nešto novo.

– FACEBOOK EVENT –

Tema mjesne samouprave i uključivanja građana bila je i u središtu rada prvog vijeća građana organiziranog u Hrvatskoj – Vijeća građana Rijeke. To deliberativno tijelo činila su 33 nasumično odabrana građana i građanke koji su tijekom šest susreta raspravljali o mogućnostima unapređenja mjesne samouprave i većeg sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice. Kao rezultat procesa izrađeno je ukupno 90 preporuka upućenih Gradu Rijeci.

Što danas zakonodavni okvir omogućuje kada je riječ o participaciji građana, a što pokazuje praksa? Koja su glavna ograničenja postojećeg sustava i gdje se otvaraju mogućnosti za njegov razvoj? Mogu li mjesni odbori postati stvarna mjesta sudjelovanja građana u odlučivanju o razvoju svojih kvartova te kako ojačati kapacitete lokalne i mjesne samouprave za otvorenije i participativnije upravljanje zajednicom? Jedna od tema razgovora bit će i odnos postojećih modela mjesne samouprave i demokratskih inovacija poput vijeća građana i participativnog budžetiranja, kao i pitanje što se u međuvremenu dogodilo s preporukama Vijeća građana Rijeke i mogu li one poslužiti kao podloga za buduće reforme.

O tim će pitanjima razgovarati Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci, koji se u svom znanstvenom radu bavi ustavnim pravom, demokratskim procesima i političkom participacijom, Dragica Fadljević, voditeljica Odsjeka za mjesnu samoupravu Grada Rijeke, te Igor Bajok, izvršni direktor Udruge SMART i voditelj projekta Vijeće građana Rijeke. Razgovor će moderirati Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta i facilitatorica uključena u niz procesa građanske participacije i demokratskih inovacija.

Panel-diskusija održat će se u srijedu, 27. svibnja, s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka u Art-kvartu Benčić, u sklopu programskog pravca “Deliberativna kuhinja“, pokrenutog unutar projekta popularizacije znanosti i promicanja deliberativne demokratske kulture Coffeehouse Debates Udruge “Kulturni front”.

Program zajednički organiziraju Udruga “Kulturni front”, Udruga SMART i Udruga Delta, u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Filozofskim fakultetom u Rijeci (projekt “Epistemički izazovi populizma”), uz podršku Zaklade Friedrich Ebert.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane građane i građanke da se uključe u raspravu, podijele svoja iskustva i zajedno promišljaju kako kvartove, mjesne odbore i lokalnu demokraciju učiniti otvorenijima, uključivijima i otpornijima.

– FACEBOOK EVENT –

Fotografija: Susret i rasprava članica i članova Vijeća građana Rijeke i članica i članova riječkih vijeća mjesnih odbora (Foto: Smiljana Radović Lagator).

Sudionici su također organizirali radionicu za učenike osnovne škole te razmijenili iskustva s predstavnicima organizacija iz različitih europskih zemalja, Erasmus+ trenerima i vanjskim stručnjacima.

Stečena znanja i iskustva koristit će se u daljnjem radu s mladima, kako u formalnom obrazovanju na Sveučilištu u Rijeci, tako i kroz informalne i neformalne aktivnosti u NGO sektoru.

U vremenu sve izraženijeg nepovjerenja građana prema političkim institucijama, niske izlaznosti na izbore i rastućeg osjećaja udaljenosti između građana i donositelja odluka, sve se češće postavlja pitanje kako demokraciju učiniti uključivijom, otpornijom i bližom građanima. Mogu li demokratske inovacije “spasiti” posrnule demokracije? Treba li Hrvatskoj zakon o političkoj participaciji ili strategija razvoja participativne demokracije? Kako postojeći pilot projekti mogu prerasti u dugoročnije i institucionalizirane modele sudjelovanja građana u procesima odlučivanja? Koje su pritom glavne prepreke i ograničenja? Mjesni odbori sve češće postaju mjesta demokratskih inovacija — kako dodatno pojačati taj trend?

Na panel-diskusiji govorit će se o mogućnostima razvoja demokratskih inovacija u Hrvatskoj, izazovima njihove institucionalizacije te konkretnim primjerima participativnih modela koji su već provedeni u hrvatskim gradovima. Razgovarat će se i o transparentnosti lokalne vlasti, participativnom planiranju proračuna, javnostima u malom te ulozi organizacija civilnog društva u razvoju novih demokratskih praksi.

O ovoj temi govorit će panelisti s bogatim iskustvima u području javne uprave, lokalne demokracije i građanske participacije. Prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavi se javnom upravom, lokalnom samoupravom, decentralizacijom i demokratskim inovacijama, a njegovo recentno istraživanje posebno je usmjereno na građanske skupštine, participativno budžetiranje i institucionalizaciju novih modela građanskog sudjelovanja. Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj, bavi se pitanjima transparentnosti lokalne uprave i participativnog planiranja proračuna te će predstaviti praktična iskustva uključivanja građana u procese odlučivanja na lokalnoj razini. Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta, vodi brojne projekte usmjerene na građansku participaciju, posebno mladih, te je sudjelovala kao facilitatorica u projektima demokratskih inovacija poput Vijeća građana Rijeke i Vijeća mladih građana Pule.

Raspravu će moderirati doc. dr. sc. Ivan Cerovac s Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji se kroz svoj znanstveni i javni rad bavi deliberativnom demokracijom, političkom participacijom i konceptom javnosti u malom, s posebnim fokusom na pitanje mogu li takvi modeli poboljšati kvalitetu demokratskih procesa i obnoviti povjerenje građana u političke institucije.

Program zajedno pripremaju i provode udruge Kulturni front, SMART i Delta u suradnji i uz podršku Gradske knjižnice Rijeka i Zaklade Friedrich Ebert. Uz to, panel-diskusija je nastala u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci te je rezultat istraživačkog projekta “Afektivna deliberacija: Kako političke emocije oblikuju demokratske procese?” kojeg financira Europska unija – NextGenerationEU – AFDEL – uniri-mz-25-70.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivu raspravu, podijele svoja razmišljanja i iskustva te zajedno promišljaju kako lokalnu demokraciju učiniti otvorenijom, uključivijom i otpornijom na izazove suvremenog političkog života.

– FACEBOOK EVENT –

Događaj je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Tijekom izlaganja studenti su objasnili pojam građanskog neposluha kao oblika nenasilnog otpora građana prema nepravednim zakonima ili političkim odlukama. Usporedivši građanski neposluh s drugim oblicima neformalne demokratske participacije (peticije, prosvjedi, bojkoti i slično), istaknuli su i posebnosti ovog oblika utjecaja na političko odlučivanje – kršenje zakona, spremnost na prihvaćanje kazne, komunikacijsku a ne ucjenjivačku narav neposluha, njegovu javnosti i usmjerenost na politička pitanja.

U kontekstu Srbije, govorili su o suvremenim prosvjedima i inicijativama koje su nastale kao reakcija na političke i društvene okolnosti, ističući važnost organiziranog i mirnog djelovanja građana. Također su analizirali ulogu medija i društvenih mreža u mobilizaciji prosvjednika. Kada je riječ o Nepalu, studenti su predstavili povijesne i recentne primjere građanskog neposluha, uključujući pokrete koji su pridonijeli demokratizaciji zemlje i ukidanju monarhije. Naglasili su kako su različiti društveni konteksti utjecali na načine izražavanja neposluha, ali i kako su zajednički elementi poput solidarnosti i nenasilja ključni za uspjeh takvih pokreta.

Učenici su aktivno sudjelovali u raspravi, postavljali pitanja te razmjenjivali mišljenja o ulozi građanskog angažmana u suvremenim demokracijama. Predavanje je zaključeno kratkom radionicom o pravima koja se krše u suvremenim demokracijama poput Hrvatske, te promišljanjem o mogućim rješenjima i oblicima političke participacije kojima se može djelovati kako bi se nepravde ispravile i prava zaštitila.

Tijekom razmjene sudionici su razvijali vještine medijske pismenosti, kritičkog razmišljanja i kreativnog izražavanja, ali i jačali samopouzdanje u iznošenju vlastitih ideja. Poseban naglasak bio je na učenju kako kroz umjetnost komunicirati inkluzivne i demokratske poruke te aktivno sudjelovati u društvu. Osim edukativnog dijela, razmjena je bila i prilika za upoznavanje mladih iz različitih zemalja, razmjenu iskustava i stvaranje novih prijateljstava u inspirativnom okruženju prirode.

Ponosni smo na naš tim koji je uspješno predstavljao Udrugu i vratio se s novim znanjima, idejama i motivacijom za daljnji rad u zajednici.