Panel-diskusija “Religious Reasons in Democratic Deliberation and Decision-Making” otvara jedno od ključnih pitanja suvremene političke filozofije: mogu li, i pod kojim uvjetima, religijski razlozi imati legitimno mjesto u demokratskoj raspravi i donošenju odluka. Zašto je tema zanimljiva? Liberalni standardi javnog opravdanja traže da se političke odluke, osobito one koje zahvaćaju temeljna prava i slobode, opravdaju na način koji (barem načelno) može biti prihvatljiv svim razložnim građanima. Ako takvo opravdanje izostane, nad građanima vlast vrši neopravdanu prisilu. Budući da svi građani ne prihvaćaju istu religijsku doktrinu, čini se da korištenje religijskih razloga ne može proći test javnog opravdanja. Pouka bi bila da političke odluke ne smijemo temeljiti ni opravdavati na religijskim tezama i razlozima, jer će to opravdanje nužno biti neprihvatljivo barem nekim razložnim građanima.

Međutim, znači li to da u demokratskoj raspravi uopće nema mjesta za religijske razloge? Postoje li neke okolnosti ili situacije kada nam upotreba religijskih razloga može biti korisna ili opravdana? Ima li smisla dozvoliti upotrebu ovih razloga kod rasprave o političkim pitanjima, ali samo kada se ona ne dodiruju temeljnih prava i sloboda?

Paul Billingham je izvanredni profesor političke teorije na Sveučilištu u Oxfordu. Njegovo se istraživanje fokusira na javno opravdanje, javni um, odnos države i religije, legitimnost države, pluralizam i religijske iznimke. U svojim radovima osobito naglašava da religijski politički argumenti mogu biti relevantni za demokratsku deliberaciju čak i onda kada ne zadovoljavaju strogi kriterij “dostupnosti” u užem liberalnom smislu.

Valentina Gentile djeluje na Sveučilištu LUISS Guido Carli u Rimu, a njezin je rad snažno usmjeren na Johna Rawlsa, politički liberalizam i pitanje kako demokratski poredak može uključiti religijski pluralizam bez odricanja od temeljnih liberalnih načela. U knjizi “Freedom with Religions” i povezanim tekstovima razvija pristup koji naziva političkim inkluzivizmom: nastoji pomiriti uključivanje religijskih razloga s javnim opravdanjem i političkom legitimnosti. Njezin doprinos temi leži upravo u obrani šireg, ali normativno utemeljenog prostora za religijske razloge u liberalnoj demokraciji.

Panel se organizira unutar projekta popularizacije znanosti Coffeehouse Debates, a predstavlja i rezultat istraživačkog projekta “Epistemički izazovi populizma” kojeg je financirala EU. Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela Opatija i Filozofskog fakulteta u Rijeci pozivaju sve zainteresirane da navrate na jako zanimljivi panel, poslušaju kvalitetna izlaganja, razmjene stavove i argumente sa drugima i nauče nešto novo.

– FACEBOOK EVENT –

Kroz razgovor i analizu odabranih primjera, sudionici će imati priliku upoznati različite načine na koje boja oblikuje vizualni doživljaj umjetničkog djela te razumjeti njezinu ulogu u stvaranju značenja, atmosfere i izražajnosti. Radionica je dio ciklusa “Osnovne vizualne analize u slikarstvu”.

Namijenjena je svima koje zanima umjetnost, bez obzira na prethodno obrazovanje ili iskustvo u području likovne kulture. Naglasak će biti na aktivnom promatranju, razmjeni mišljenja i zajedničkom promišljanju načina na koje umjetnici koriste boju kao jedno od svojih najvažnijih izražajnih sredstava.

Tema panela:
Boja u slikarstvu

Cilj ovog susreta je približiti sudionicima osnovne principe uporabe boje u slikarstvu te potaknuti razvoj sposobnosti vizualne analize i interpretacije umjetničkog djela kroz otvorenu diskusiju i zajedničko promatranje primjera iz povijesti umjetnosti.

O voditelju edukacije:
Draško Vučemilović, prof., dugogodišnji je nastavnik povijesti umjetnosti i engleskog jezika s višedesetljetnim iskustvom u srednjoškolskom obrazovanju u Opatiji. Kroz svoj rad posvetio se razvoju pedagoških pristupa koji potiču aktivno promišljanje i razumijevanje umjetnosti, a ne puko memoriranje činjenica. Njegov rad obilježen je kontinuiranim interesom za vizualnu kulturu i metodiku interpretacije umjetničkog djela. Uz nastavni rad, aktivan je u različitim oblicima obrazovnih i humanitarnih inicijativa, s naglaskom na podršku obrazovanju i očuvanju kulturne baštine.

Iako je moguće doći na panel i bez prethodne najave, organizatori mole zainteresirane da svoj dolazak prijave na e-mail adresu chd@kulturnifront.hr

– FACEBOOK EVENT –

Tema mjesne samouprave i uključivanja građana bila je i u središtu rada prvog vijeća građana organiziranog u Hrvatskoj – Vijeća građana Rijeke. To deliberativno tijelo činila su 33 nasumično odabrana građana i građanke koji su tijekom šest susreta raspravljali o mogućnostima unapređenja mjesne samouprave i većeg sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice. Kao rezultat procesa izrađeno je ukupno 90 preporuka upućenih Gradu Rijeci.

Što danas zakonodavni okvir omogućuje kada je riječ o participaciji građana, a što pokazuje praksa? Koja su glavna ograničenja postojećeg sustava i gdje se otvaraju mogućnosti za njegov razvoj? Mogu li mjesni odbori postati stvarna mjesta sudjelovanja građana u odlučivanju o razvoju svojih kvartova te kako ojačati kapacitete lokalne i mjesne samouprave za otvorenije i participativnije upravljanje zajednicom? Jedna od tema razgovora bit će i odnos postojećih modela mjesne samouprave i demokratskih inovacija poput vijeća građana i participativnog budžetiranja, kao i pitanje što se u međuvremenu dogodilo s preporukama Vijeća građana Rijeke i mogu li one poslužiti kao podloga za buduće reforme.

O tim će pitanjima razgovarati Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci, koji se u svom znanstvenom radu bavi ustavnim pravom, demokratskim procesima i političkom participacijom, Dragica Fadljević, voditeljica Odsjeka za mjesnu samoupravu Grada Rijeke, te Igor Bajok, izvršni direktor Udruge SMART i voditelj projekta Vijeće građana Rijeke. Razgovor će moderirati Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta i facilitatorica uključena u niz procesa građanske participacije i demokratskih inovacija.

Panel-diskusija održat će se u srijedu, 27. svibnja, s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka u Art-kvartu Benčić, u sklopu programskog pravca “Deliberativna kuhinja“, pokrenutog unutar projekta popularizacije znanosti i promicanja deliberativne demokratske kulture Coffeehouse Debates Udruge “Kulturni front”.

Program zajednički organiziraju Udruga “Kulturni front”, Udruga SMART i Udruga Delta, u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Filozofskim fakultetom u Rijeci (projekt “Epistemički izazovi populizma”), uz podršku Zaklade Friedrich Ebert.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane građane i građanke da se uključe u raspravu, podijele svoja iskustva i zajedno promišljaju kako kvartove, mjesne odbore i lokalnu demokraciju učiniti otvorenijima, uključivijima i otpornijima.

– FACEBOOK EVENT –

Fotografija: Susret i rasprava članica i članova Vijeća građana Rijeke i članica i članova riječkih vijeća mjesnih odbora (Foto: Smiljana Radović Lagator).

Za razliku od jednokratnih radionica, ovaj ciklus omogućuje dublje razumijevanje likovnog jezika kroz ponavljanje, nadogradnju i aktivnu primjenu stečenih znanja. Polaznici se kroz pet tematskih cjelina postupno uvode u osnovne elemente slikarstva, od formalnih struktura do složenijih analiza umjetničkih djela. Naglasak je na razvoju vještine promatranja, artikulacije vizualnih dojmova i razumijevanja odnosa između forme, boje, kompozicije i tehnike.

Tematske cjeline ciklusa:

1. Linija, tema i forma

2. Boja u slikarstvu

3. Kompozicija u slikarstvu

4. Slikarske tehnike

5. Analize umjetničkih djela

Prva radionica održat će se u utorak, 26. svibnja u 19:00 sati. Sljedeći susreti održavat će se jednom tjedno, uz mogućnost prilagodbe dinamike prema dogovoru s polaznicima.

Po završetku ciklusa, Udruga “Kulturni front” izdat će potvrdu o pohađanju svim sudionicima koji sudjeluju u programu.

Cilj ovog programa je omogućiti polaznicima stabilan okvir učenja u kojem se znanje ne stječe fragmentarno, nego se gradi postupno kroz strukturirani niz susreta, s naglaskom na aktivno sudjelovanje, diskusiju i analitički pristup umjetničkom djelu.

O voditelju edukacije:
Draško Vučemilović, prof., dugogodišnji je nastavnik povijesti umjetnosti i engleskog jezika s višedesetljetnim iskustvom u srednjoškolskom obrazovanju u Opatiji. Kroz svoj rad posvetio se razvoju pedagoških pristupa koji potiču aktivno promišljanje i razumijevanje umjetnosti, a ne puko memoriranje činjenica. Njegov rad obilježen je kontinuiranim interesom za vizualnu kulturu i metodiku interpretacije umjetničkog djela. Uz nastavni rad, aktivan je u različitim oblicima obrazovnih i humanitarnih inicijativa, s naglaskom na podršku obrazovanju i očuvanju kulturne baštine.

Iako je moguće doći na 1. radionicu i bez najave, organizatori mole da se zainteresirani prijave na email adresu chd@kulturnifront.hr

– FACEBOOK EVENT –

U vremenu sve izraženijeg nepovjerenja građana prema političkim institucijama, niske izlaznosti na izbore i rastućeg osjećaja udaljenosti između građana i donositelja odluka, sve se češće postavlja pitanje kako demokraciju učiniti uključivijom, otpornijom i bližom građanima. Mogu li demokratske inovacije “spasiti” posrnule demokracije? Treba li Hrvatskoj zakon o političkoj participaciji ili strategija razvoja participativne demokracije? Kako postojeći pilot projekti mogu prerasti u dugoročnije i institucionalizirane modele sudjelovanja građana u procesima odlučivanja? Koje su pritom glavne prepreke i ograničenja? Mjesni odbori sve češće postaju mjesta demokratskih inovacija — kako dodatno pojačati taj trend?

Na panel-diskusiji govorit će se o mogućnostima razvoja demokratskih inovacija u Hrvatskoj, izazovima njihove institucionalizacije te konkretnim primjerima participativnih modela koji su već provedeni u hrvatskim gradovima. Razgovarat će se i o transparentnosti lokalne vlasti, participativnom planiranju proračuna, javnostima u malom te ulozi organizacija civilnog društva u razvoju novih demokratskih praksi.

O ovoj temi govorit će panelisti s bogatim iskustvima u području javne uprave, lokalne demokracije i građanske participacije. Prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavi se javnom upravom, lokalnom samoupravom, decentralizacijom i demokratskim inovacijama, a njegovo recentno istraživanje posebno je usmjereno na građanske skupštine, participativno budžetiranje i institucionalizaciju novih modela građanskog sudjelovanja. Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj, bavi se pitanjima transparentnosti lokalne uprave i participativnog planiranja proračuna te će predstaviti praktična iskustva uključivanja građana u procese odlučivanja na lokalnoj razini. Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta, vodi brojne projekte usmjerene na građansku participaciju, posebno mladih, te je sudjelovala kao facilitatorica u projektima demokratskih inovacija poput Vijeća građana Rijeke i Vijeća mladih građana Pule.

Raspravu će moderirati doc. dr. sc. Ivan Cerovac s Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji se kroz svoj znanstveni i javni rad bavi deliberativnom demokracijom, političkom participacijom i konceptom javnosti u malom, s posebnim fokusom na pitanje mogu li takvi modeli poboljšati kvalitetu demokratskih procesa i obnoviti povjerenje građana u političke institucije.

Program zajedno pripremaju i provode udruge Kulturni front, SMART i Delta u suradnji i uz podršku Gradske knjižnice Rijeka i Zaklade Friedrich Ebert. Uz to, panel-diskusija je nastala u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci te je rezultat istraživačkog projekta “Afektivna deliberacija: Kako političke emocije oblikuju demokratske procese?” kojeg financira Europska unija – NextGenerationEU – AFDEL – uniri-mz-25-70.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivu raspravu, podijele svoja razmišljanja i iskustva te zajedno promišljaju kako lokalnu demokraciju učiniti otvorenijom, uključivijom i otpornijom na izazove suvremenog političkog života.

– FACEBOOK EVENT –

Događaj je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Tijekom izlaganja studenti su objasnili pojam građanskog neposluha kao oblika nenasilnog otpora građana prema nepravednim zakonima ili političkim odlukama. Usporedivši građanski neposluh s drugim oblicima neformalne demokratske participacije (peticije, prosvjedi, bojkoti i slično), istaknuli su i posebnosti ovog oblika utjecaja na političko odlučivanje – kršenje zakona, spremnost na prihvaćanje kazne, komunikacijsku a ne ucjenjivačku narav neposluha, njegovu javnosti i usmjerenost na politička pitanja.

U kontekstu Srbije, govorili su o suvremenim prosvjedima i inicijativama koje su nastale kao reakcija na političke i društvene okolnosti, ističući važnost organiziranog i mirnog djelovanja građana. Također su analizirali ulogu medija i društvenih mreža u mobilizaciji prosvjednika. Kada je riječ o Nepalu, studenti su predstavili povijesne i recentne primjere građanskog neposluha, uključujući pokrete koji su pridonijeli demokratizaciji zemlje i ukidanju monarhije. Naglasili su kako su različiti društveni konteksti utjecali na načine izražavanja neposluha, ali i kako su zajednički elementi poput solidarnosti i nenasilja ključni za uspjeh takvih pokreta.

Učenici su aktivno sudjelovali u raspravi, postavljali pitanja te razmjenjivali mišljenja o ulozi građanskog angažmana u suvremenim demokracijama. Predavanje je zaključeno kratkom radionicom o pravima koja se krše u suvremenim demokracijama poput Hrvatske, te promišljanjem o mogućim rješenjima i oblicima političke participacije kojima se može djelovati kako bi se nepravde ispravile i prava zaštitila.

O tim će temama će, u srijedu, 1.4. s početkom u 18 sati u prostorijama Udruge “Kulturni front” u Opatiji govoriti dr. sc. Vedran Obućina, priznati stručnjak za Bliski istok, politički analitičar, povjesničar i teolog, koji već dugi niz godina prati kompleksne odnose u regiji te je svojim radom i boravkom na terenu stekao jedinstven uvid u političke, religijske i društvene procese koji oblikuju ovaj prostor.

Predavanje pod nazivom „Rat i mir na Bliskom istoku“ pružit će analitički pregled ključnih aktera i njihovih strateških interesa, s posebnim naglaskom na aktualna zbivanja u Iranu i nedavne vojne akcije SAD-a i Izraela. Kroz predavanje će se obraditi i širi kontekst regionalne geopolitike: odnosi Irana, Izraela i zaljevskih država, ambicije regionalnih sila te utjecaj velikih međunarodnih aktera. Poseban naglasak bit će stavljen na moguće scenarije daljnjeg razvoja sukoba, koji prema analizama mogu varirati od stabilizacije regije do ozbiljnog narušavanja globalnog poretka. Predavanje će također otvoriti prostor za promišljanje o mogućnostima mira u regiji obilježenoj dugotrajnim sukobima, ali i o ulozi diplomacije, religije i međunarodne zajednice u izgradnji održivih rješenja.

Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže ovom aktualnom i sadržajno bogatom predavanju te sudjeluju u raspravi o jednoj od najvažnijih geopolitičkih tema današnjice.

– FACEBOOK EVENT –

Događaj je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Tijekom večeri bit će predstavljena prva knjiga trilogije, “Vrijeme prije svega vremena“. Radnja nas vodi u davno doba kada su, prije svih poznatih vremena, svijetom hodali čarobnjaci čuvajući Svjetlo – izvor dobra za ljude. U razdoblju oblikovanja prvih krajolika stare Europe i uspostave prvih kraljevstava, priča se postupno isprepliće s autentičnim povijesnim događajima druge polovice 15. stoljeća. Kroz niz dramatičnih zapleta otvaraju se i nevidljivi svjetovi koji, iako na prvi pogled mogu djelovati zastrašujuće, dijele istu težnju kao i ljudi – očuvanje mira i nade u bolje sutra. To je svijet koji se ne može vidjeti ni dodirnuti, nego samo osjetiti i oslušnuti – svijet koji je oduvijek prisutan uz nas, i bez kojeg čovjek ne može.

Panel-diskusija pružit će priliku za razgovor o književnom stvaralaštvu autorice, o spoju povijesti i fantastike u suvremenoj književnosti te o temama humanizma i nade koje prožimaju njezin rad. Ulaz je slobodan, a publika će nakon razgovora imati priliku susresti autoricu i razgovarati o njezinu stvaralaštvu.

– FACEBOOK EVENT – 

Ovo predstavljanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Panel su vodili profesori Vjeran Pavlaković i Jeremy F. Walton, uz moderatoricu Petru Sapun Kurtin, koji su publici ponudili višeslojni uvid u problematiku granica i migracija s posebnim naglaskom na američko-meksičku granicu i njezine povijesne, političke i društvene implikacije.

Raspravu je otvorio dr. sc. Vjeran Pavlaković, povjesničar i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, čiji se znanstveni rad usredotočuje na studije nacionalizma, politike sjećanja te odnose povijesti, kulture i politike u suvremenoj Hrvatskoj i Europi. S obzirom na svoje obrazovanje i profesionalno iskustvo u Sjedinjenim Američkim Državama, profesor Pavlaković ponudio je povijesno utemeljenu analizu migracija i granica, smještajući ih u šire okvire kolektivnog pamćenja, ideoloških narativa i dugotrajnih društvenih procesa.

Drugi panelist, dr. sc. Jeremy F. Walton, kulturni antropolog s bogatim međunarodnim istraživačkim iskustvom, trenutno djeluje kao voditelj istraživačkih projekata pri Max Planck Institutu u Göttingenu. Njegov doprinos raspravi donio je antropološku i komparativnu perspektivu američkih granica i migracija, s posebnim naglaskom na odnos između povijesnih narativa, materijalnih prostora i suvremenih društvenih konflikata. Profesor Walton je istaknuo kako se granice ne očituju samo kroz politike i institucije, već i kroz svakodnevne prakse, urbane prostore i simboličke izraze.

Panel-diskusiju je uspješno moderirala Petra Sapun Kurtin, sociologinja i asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čija su pitanja i komentari dodatno produbili raspravu i usmjerili je prema suvremenim izazovima vezanima uz granice i migracije. Njezin istraživački interes obuhvaća socijalnu nejednakost, mobilnost, urbana pitanja te politike prostora i sjećanja, a upravo je tim teorijskim i empirijskim okvirima povezivala američko iskustvo s hrvatskim i europskim kontekstom, potičući publiku na kritičko promišljanje iz šire društvene perspektive.

Tijekom rasprave posebno je naglašena važnost glasova ljudi koji žive u pograničnim područjima, što se očituje i kroz različite oblike vizualnog izražavanja poput murala i grafita. Iako takvi izrazi ne mijenjaju globalne politike, oni imaju snažan lokalni učinak i svjedoče o svakodnevnim iskustvima migracija kao sastavnog dijela ljudske povijesti. Sudionici su podsjetili kako su granice promjenjive kategorije koje svojim pomicanjima i preoblikovanjima izravno utječu na živote zajednica koje uz njih žive, često određujući njihove mogućnosti i budućnost.

Zaključno, istaknuto je kako su granice u određenim povijesnim i političkim okolnostima možda nužne, dok su migracije prirodan i trajni društveni fenomen. Način na koji ih tumačimo, kao prijetnju ili priliku, uvelike ovisi o političkim i ekonomskim interesima koji oblikuju dominantne narative. No u središtu svih tih procesa uvijek stoje ljudi koji nastoje pronaći sigurniji i kvalitetniji život.

Ova iznimno sadržajna i poticajna panel-diskusija oduševila je publiku i organizatore, ponudila odgovore na brojna pitanja te otvorila prostor za nova promišljanja i buduće rasprave. Projekt Opatija Coffeehouse Debates još je jednom potvrdio svoju važnost kao mjesto susreta znanja, dijaloga i aktivnog građanskog promišljanja, uz najavu novih, jednako relevantnih događanja u nadolazećem razdoblju.

Panel “Granice, migracije i mitovi Amerike” donosi interdisciplinarnu raspravu o migracijama i granicama kao ključnim pojmovima američke povijesti, političke imaginacije i suvremene društvene stvarnosti. Polazeći od ideje “frontiera” i migracije kao središnjih elemenata američkog nacionalnog mita, panel će propitati razliku između njihovog simboličkog značenja i konkretnih politika upravljanja graničnim prostorima, kao i posljedice tih politika na svakodnevni život u saveznim državama uz granicu.

Rasprava će se usredotočiti na primjere Arizone i Kalifornije, uz pitanje u kojoj su mjeri ta iskustva reprezentativna za širi kontekst Sjedinjenih Američkih Država. Posebna pažnja bit će posvećena recentnim migracijskim kretanjima: jesu li aktualni procesi povijesna iznimka ili dio dugoročnih ciklusa koji obilježavaju posljednjih pedeset do sto godina američke povijesti. Ujedno će se razmotriti kako se migracije uklapaju u okvir vanjske politike SAD-a u 21. stoljeću, te kako medijski narativi i javna percepcija oblikuju – i često pojednostavljuju – razumijevanje tih fenomena.

Prvi panelist, dr.sc. Vjeran Pavlaković, povjesničar je i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, čiji se znanstveni rad usredotočuje na studije nacionalizma, politike sjećanja te odnose povijesti, kulture i politike u suvremenoj Hrvatskoj i Europi. Školovao se i profesionalno formirao i u Sjedinjenim Američkim Državama, što mu omogućuje specifičnu perspektivu na američke društvene i političke procese. U okviru panela donijet će povijesno utemeljenu analizu migracija i granica, smještajući ih u šire kontekste kolektivnog pamćenja i ideoloških narativa.

Drugi panelist je dr.sc. Jeremy F. Walton, kulturni antropolog i profesor s bogatim međunarodnim istraživačkim iskustvom, čiji se rad bavi memorijskim studijama, urbanim prostorima i nasljeđem imperija. Kao voditelj istraživačkih projekata pri Max Planck institutu u Göttingenu, Walton razvija komparativne pristupe koji povezuju povijest, prostor i suvremene političke dinamike. Na panelu će ponuditi antropološku i komparativnu perspektivu američkih migracija i granica, s posebnim naglaskom na odnos između povijesnih narativa, materijalnih prostora i današnjih društvenih konflikata.

Razgovor će moderirati Petra Sapun Kurtin, sociologinja i asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čiji se rad bavi socijalnom nejednakošću, mobilnošću, urbanim pitanjima te politikama prostora i sjećanja. Njezina istraživanja povezuju teorijske i empirijske pristupe društvenim transformacijama, osobito u post-socijalističkim i komparativnim kontekstima. Kao moderatorica, usmjeravat će raspravu prema povezivanju američkog iskustva s hrvatskim i europskim perspektivama, otvarajući prostor za kritičko promišljanje granica i migracija iz šireg društvenog kuta.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela i Filozofskog fakulteta u Rijeci pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivi panel s izvrsnim govornicima, posušaju izlaganja i doprinesu svojim pitanjima i komentarima, te u ugodnoj atmosferi provedu ranu zimsku večer.

– FACEBOOK EVENT – 

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.