O tim će temama će, u srijedu, 1.4. s početkom u 18 sati u prostorijama Udruge “Kulturni front” u Opatiji govoriti dr. sc. Vedran Obućina, priznati stručnjak za Bliski istok, politički analitičar, povjesničar i teolog, koji već dugi niz godina prati kompleksne odnose u regiji te je svojim radom i boravkom na terenu stekao jedinstven uvid u političke, religijske i društvene procese koji oblikuju ovaj prostor.

Predavanje pod nazivom „Rat i mir na Bliskom istoku“ pružit će analitički pregled ključnih aktera i njihovih strateških interesa, s posebnim naglaskom na aktualna zbivanja u Iranu i nedavne vojne akcije SAD-a i Izraela. Kroz predavanje će se obraditi i širi kontekst regionalne geopolitike: odnosi Irana, Izraela i zaljevskih država, ambicije regionalnih sila te utjecaj velikih međunarodnih aktera. Poseban naglasak bit će stavljen na moguće scenarije daljnjeg razvoja sukoba, koji prema analizama mogu varirati od stabilizacije regije do ozbiljnog narušavanja globalnog poretka. Predavanje će također otvoriti prostor za promišljanje o mogućnostima mira u regiji obilježenoj dugotrajnim sukobima, ali i o ulozi diplomacije, religije i međunarodne zajednice u izgradnji održivih rješenja.

Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže ovom aktualnom i sadržajno bogatom predavanju te sudjeluju u raspravi o jednoj od najvažnijih geopolitičkih tema današnjice.

– FACEBOOK EVENT –

Događaj je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Tijekom večeri bit će predstavljena prva knjiga trilogije, “Vrijeme prije svega vremena“. Radnja nas vodi u davno doba kada su, prije svih poznatih vremena, svijetom hodali čarobnjaci čuvajući Svjetlo – izvor dobra za ljude. U razdoblju oblikovanja prvih krajolika stare Europe i uspostave prvih kraljevstava, priča se postupno isprepliće s autentičnim povijesnim događajima druge polovice 15. stoljeća. Kroz niz dramatičnih zapleta otvaraju se i nevidljivi svjetovi koji, iako na prvi pogled mogu djelovati zastrašujuće, dijele istu težnju kao i ljudi – očuvanje mira i nade u bolje sutra. To je svijet koji se ne može vidjeti ni dodirnuti, nego samo osjetiti i oslušnuti – svijet koji je oduvijek prisutan uz nas, i bez kojeg čovjek ne može.

Panel-diskusija pružit će priliku za razgovor o književnom stvaralaštvu autorice, o spoju povijesti i fantastike u suvremenoj književnosti te o temama humanizma i nade koje prožimaju njezin rad. Ulaz je slobodan, a publika će nakon razgovora imati priliku susresti autoricu i razgovarati o njezinu stvaralaštvu.

– FACEBOOK EVENT – 

Ovo predstavljanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Panel su vodili profesori Vjeran Pavlaković i Jeremy F. Walton, uz moderatoricu Petru Sapun Kurtin, koji su publici ponudili višeslojni uvid u problematiku granica i migracija s posebnim naglaskom na američko-meksičku granicu i njezine povijesne, političke i društvene implikacije.

Raspravu je otvorio dr. sc. Vjeran Pavlaković, povjesničar i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, čiji se znanstveni rad usredotočuje na studije nacionalizma, politike sjećanja te odnose povijesti, kulture i politike u suvremenoj Hrvatskoj i Europi. S obzirom na svoje obrazovanje i profesionalno iskustvo u Sjedinjenim Američkim Državama, profesor Pavlaković ponudio je povijesno utemeljenu analizu migracija i granica, smještajući ih u šire okvire kolektivnog pamćenja, ideoloških narativa i dugotrajnih društvenih procesa.

Drugi panelist, dr. sc. Jeremy F. Walton, kulturni antropolog s bogatim međunarodnim istraživačkim iskustvom, trenutno djeluje kao voditelj istraživačkih projekata pri Max Planck Institutu u Göttingenu. Njegov doprinos raspravi donio je antropološku i komparativnu perspektivu američkih granica i migracija, s posebnim naglaskom na odnos između povijesnih narativa, materijalnih prostora i suvremenih društvenih konflikata. Profesor Walton je istaknuo kako se granice ne očituju samo kroz politike i institucije, već i kroz svakodnevne prakse, urbane prostore i simboličke izraze.

Panel-diskusiju je uspješno moderirala Petra Sapun Kurtin, sociologinja i asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čija su pitanja i komentari dodatno produbili raspravu i usmjerili je prema suvremenim izazovima vezanima uz granice i migracije. Njezin istraživački interes obuhvaća socijalnu nejednakost, mobilnost, urbana pitanja te politike prostora i sjećanja, a upravo je tim teorijskim i empirijskim okvirima povezivala američko iskustvo s hrvatskim i europskim kontekstom, potičući publiku na kritičko promišljanje iz šire društvene perspektive.

Tijekom rasprave posebno je naglašena važnost glasova ljudi koji žive u pograničnim područjima, što se očituje i kroz različite oblike vizualnog izražavanja poput murala i grafita. Iako takvi izrazi ne mijenjaju globalne politike, oni imaju snažan lokalni učinak i svjedoče o svakodnevnim iskustvima migracija kao sastavnog dijela ljudske povijesti. Sudionici su podsjetili kako su granice promjenjive kategorije koje svojim pomicanjima i preoblikovanjima izravno utječu na živote zajednica koje uz njih žive, često određujući njihove mogućnosti i budućnost.

Zaključno, istaknuto je kako su granice u određenim povijesnim i političkim okolnostima možda nužne, dok su migracije prirodan i trajni društveni fenomen. Način na koji ih tumačimo, kao prijetnju ili priliku, uvelike ovisi o političkim i ekonomskim interesima koji oblikuju dominantne narative. No u središtu svih tih procesa uvijek stoje ljudi koji nastoje pronaći sigurniji i kvalitetniji život.

Ova iznimno sadržajna i poticajna panel-diskusija oduševila je publiku i organizatore, ponudila odgovore na brojna pitanja te otvorila prostor za nova promišljanja i buduće rasprave. Projekt Opatija Coffeehouse Debates još je jednom potvrdio svoju važnost kao mjesto susreta znanja, dijaloga i aktivnog građanskog promišljanja, uz najavu novih, jednako relevantnih događanja u nadolazećem razdoblju.

Panel “Granice, migracije i mitovi Amerike” donosi interdisciplinarnu raspravu o migracijama i granicama kao ključnim pojmovima američke povijesti, političke imaginacije i suvremene društvene stvarnosti. Polazeći od ideje “frontiera” i migracije kao središnjih elemenata američkog nacionalnog mita, panel će propitati razliku između njihovog simboličkog značenja i konkretnih politika upravljanja graničnim prostorima, kao i posljedice tih politika na svakodnevni život u saveznim državama uz granicu.

Rasprava će se usredotočiti na primjere Arizone i Kalifornije, uz pitanje u kojoj su mjeri ta iskustva reprezentativna za širi kontekst Sjedinjenih Američkih Država. Posebna pažnja bit će posvećena recentnim migracijskim kretanjima: jesu li aktualni procesi povijesna iznimka ili dio dugoročnih ciklusa koji obilježavaju posljednjih pedeset do sto godina američke povijesti. Ujedno će se razmotriti kako se migracije uklapaju u okvir vanjske politike SAD-a u 21. stoljeću, te kako medijski narativi i javna percepcija oblikuju – i često pojednostavljuju – razumijevanje tih fenomena.

Prvi panelist, dr.sc. Vjeran Pavlaković, povjesničar je i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, čiji se znanstveni rad usredotočuje na studije nacionalizma, politike sjećanja te odnose povijesti, kulture i politike u suvremenoj Hrvatskoj i Europi. Školovao se i profesionalno formirao i u Sjedinjenim Američkim Državama, što mu omogućuje specifičnu perspektivu na američke društvene i političke procese. U okviru panela donijet će povijesno utemeljenu analizu migracija i granica, smještajući ih u šire kontekste kolektivnog pamćenja i ideoloških narativa.

Drugi panelist je dr.sc. Jeremy F. Walton, kulturni antropolog i profesor s bogatim međunarodnim istraživačkim iskustvom, čiji se rad bavi memorijskim studijama, urbanim prostorima i nasljeđem imperija. Kao voditelj istraživačkih projekata pri Max Planck institutu u Göttingenu, Walton razvija komparativne pristupe koji povezuju povijest, prostor i suvremene političke dinamike. Na panelu će ponuditi antropološku i komparativnu perspektivu američkih migracija i granica, s posebnim naglaskom na odnos između povijesnih narativa, materijalnih prostora i današnjih društvenih konflikata.

Razgovor će moderirati Petra Sapun Kurtin, sociologinja i asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čiji se rad bavi socijalnom nejednakošću, mobilnošću, urbanim pitanjima te politikama prostora i sjećanja. Njezina istraživanja povezuju teorijske i empirijske pristupe društvenim transformacijama, osobito u post-socijalističkim i komparativnim kontekstima. Kao moderatorica, usmjeravat će raspravu prema povezivanju američkog iskustva s hrvatskim i europskim perspektivama, otvarajući prostor za kritičko promišljanje granica i migracija iz šireg društvenog kuta.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela i Filozofskog fakulteta u Rijeci pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivi panel s izvrsnim govornicima, posušaju izlaganja i doprinesu svojim pitanjima i komentarima, te u ugodnoj atmosferi provedu ranu zimsku večer.

– FACEBOOK EVENT – 

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Predavanje analizira nedavne studentske proteste u Srbiji kao eksperiment demokratskih inovacija u uvjetima ograničenog političkog sustava. Polazeći od istraživanja demokratskog nazadovanja, zarobljavanja države i šireg međunarodnog konteksta, protesti se smještaju u širi okvir dubljih uzroka političkog nezadovoljstva. Usmjeravajući se na sveučilišta i gradove kao ključna mjesta mobilizacije, predavanje razmatra kako se kroz nove, još uvijek razvijajuće prakse — od plenuma i skupština do horizontalnijih oblika organiziranja — iznova promišlja urbana demokracija „odozdo“. Iako dugoročni učinci na stranačku politiku i izborne procese ostaju neizvjesni, protesti su već preoblikovali građansku participaciju, političku agenciju i kolektivnu imaginaciju. Zaključno, predavanje razmatra što nam ovaj evoluirajući eksperiment govori o demokraciji pod pritiskom.  Predavanje će se održati na engleskom jeziku, i svi su pozvani.

Dr. sc. Tena Prelec docentica je politologije i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Rijeci. Njezin istraživački rad usmjeren je na proširenje Europske unije, korupciju i geopolitiku. Prethodno je radila na Sveučilištu u Oxfordu i London School of Economics, a doktorirala je na Sveučilištu u Sussexu. Suautorica je knjige Indulging Kleptocracy (Oxford University Press, 2025) te voditeljica nekoliko međunarodnih istraživačkih projekata, uključujući ulogu Work Package Leader u Horizon Europe projektu GEO-POWER-EU. Koordinatorica je prvog studijskog programa iz politologije i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Rijeci – Minora Političke transformacije.

Organizatori iz opatijske Udruge “Kulturni front” pozivaju sve zainteresirane na zanimljivo predavanje, diskusiju i druženje.

– FACEBOOK EVENT –

Izlaganje će se fokusirati na poeziju kao eksperiment s jezikom, kao transcendentalnu i metafizičku umjetnost te kao kreativni instrument osobne i društvene transformacije. Govorit će se o poeziji kao sredstvu umjetničke i društvene pobune, rušenja postojećih i stvaranja novih značenja i sustava. Predavanje će biti kombinirano s pjesničkim performativnim čitanjem iz njezine najnovije zbirke „Geografija slobode“, koja istražuje prostore unutarnjeg prepoznavanja i potragu za slobodom.

Nataša Sardžoska je pjesnikinja, spisateljica, prevoditeljica, znanstvenica, novinarka te antropologinja koja je doktorirala na Novoj Sorbonni u Parizu, Sveučilištu u Bergamu i na Karls Eberhard Sveučilištu u Tübingenu. Objavila je pjesničke zbirke, romane, eseje i kolumne. Prevodi s više od sedam jezika, a njezina je poezija prevedena na dvadeset jezika. U Rijeci je objavljena njezina prva pjesnička knjiga na hrvatskom jeziku, izbor iz šest dosadašnjih zbirki. Urednik je za poezijsko stvaralaštvo u časopisu “Borders in Globalization” kojeg izdaje Sveučilište u Viktoriji (Kanada).

Pozivamo sve ljubitelje jezika, umjetnosti, književnosti i poezije da dođu na zanimljivo predavanje, performativno čitanje poezije i radionicu pisanja, te u ugodnoj atmosferi nauče nešto novo.

-FACEBOOK EVENT-

U vremenu u kojem su liberalne vrijednosti sve više na udaru, a populistička i ekstremno desna politika dobiva sve veću podršku diljem SAD-a, Europe i svijeta, građani se suočavaju s dubokim moralnim i političkim pitanjima: kako odgovoriti na uspon krajnje desnice? Treba li uopće ulaziti u dijalog s onima koji podržavaju takve političke pokrete? Ako da, pod kojim uvjetima i s kojom svrhom? O ovim ključnim pitanjima suvremene demokracije govorit će dr. Alasia Nuti, profesorica političke teorije sa Sveučilišta u Yorku, u svom predavanju “Citizens’ Responsibility in the Face of The Rise of the Far-Right”.

Nuti je međunarodno priznata stručnjakinja iz područja političke teorije uz poseban fokus na normativne analize povijesne i strukturne nepravde. Njezina istraživanja povezuju filozofsku refleksiju s aktualnim političkim izazovima, a u ovom predavanju predstavit će inovativan teorijski okvir o tome kako demokratski orijentirani građani mogu – i trebaju – djelovati u kontekstu jačanja autoritarnih i neliberalnih političkih sila i pokreta. Posebno će se osvrnuti na pitanje kada dijalog ima smisla, kada može biti kontraproduktivan, i koje oblike građanskog otpora demokratska teorija može opravdati. Uz nju, predavanje će komentirati i uvod u raspravu će pružiti dr. Megan Foster sa Sveučilišta LUISS u Rimu i prof. dr. Elvio Baccarini sa Sveučilišta u Rijeci.

Predavanje je namijenjeno široj javnosti, studentima, akademskoj zajednici i svima koji su zabrinuti zbog rastuće polarizacije i erozije demokratskih normi. Ulaz je slobodan. Predavanje će biti na engleskom jeziku.

– Idi na Facebook event –

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Pojam inkluzije – pa tako i inkluzije u području kulture i umjetnosti – posljednjih je godina postao buzzword, ključna riječ koja se pojavljuje u strateškim dokumentima, natječajima, programima i javnim diskursima. Iako je pravo svih građana i građanki na ravnopravno sudjelovanje u kulturnom životu zajednice prepoznato kao temeljna društvena vrijednost, praksa pokazuje da je inkluziju i dalje vrlo teško ostvariti. Predavanje se temelji na istraživanju kulturnog i kreativnog rada provedenom 2024. godine u gradu Rijeci. Kroz razgovore s kulturnim radnicama i radnicima, istraživanje je nastojalo odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja: kako kulturni radnici i radnice doživljavaju ideju inkluzije, koji su izazovi njezine provedbe u praksi te što možemo učiniti kako bismo kulturu i umjetnost učinili dostupnima svima.

Dunja Matić Benčić, asistentica je na Odsjeku za kulturalne studije, Filozofskog fakulteta u Rijeci. Trenutno pohađa Interdisciplinarni doktorski program humanističkih i društvenih znanosti pri Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani. Bavi se temama kulturnog i kreativnog rada i inkluzivnih praksi u kulturi i umjetnosti. Autorica je romana “Troslojne posteljine” (Studio TiM, 2017), zbirke kratkih priča “Sinestezije” (Vertia, 2019), romana “Mirovanje” (V.B.Z. 2022), zbirke eseja “Previše truda: eseji o rodu, radu i rasporedima” (Durieux, 2024) i koautorica je priručnika za radnice u radnike u kulturi “Smjernice za inkluzivne kulturne prakse”.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front” pozivaju sve zainteresirane na predavanje i druženje s poznatom domaćom književnicom, kao i na sudjelovanje u raspravi u kojoj će se zasigurno naučiti i nešto novo. Događanje je otvorenog tipa i besplatno je za sve sudionike, kao i kava i čaj koje će osigurati organizatori kako bi rasprava tekla u što opuštenijem tonu.

– Idi na Facebook event –

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Ustavni su sudovi često pozvani odlučivati demokratske sporove. Neki od posebno čestih, posebno važnih, ali katkada manje vidljivih sporova uključuju usvajanje zakona. Zakoni su akti koji se trebaju primjenjivati na sve jednako i koji zato moraju imati pristanak svih. Njega se redovito osigurava upravo putem demokratskog zakonodavnog postupka. Međutim, zakonodavni postupak je istovremeno složen te kao takav otvoren manipulaciji. Zato se pokazuje da je sudski nadzor važan kako bi se smanjila mogućnost zloupotrebe procesa usvajanja zakona. Nepravilnosti može izazvati značajna uloga izvršne vlasti, posebno vlade, koja raspolaže golemim kapacitetima profesionalne uprave i sklona je u ime učinkovitosti i provedbe politike vladajuće većine žrtvovati finese parlamentarnog procesa. Osim toga, težnje pojedinih ideologija koje mogu biti politički zastupljene mogu nalagati zanemarivanje ili agresivno potiskivanje demokratske naravi zakonodavstva. Uslijed toga može doći do ograničenja prava oporbe ili zaštite manjinskog položaja. U oba slučaja bitno je promišljati ulogu sudova, njihov mogući upliv u zaustavljanju nepravilnosti, ali i njihova ograničenja u tome.

Viktor Zoltán Kazai je mađarski pravnik i akademik specijaliziran za europsko pravo, komparativno ustavno pravo i zaštitu ljudskih prava. Trenutno djeluje kao postdoktorski istraživač na Institutu za europske studije (Institut d’études européennes) pri Université libre de Bruxelles (ULB), gdje sudjeluje u istraživačkom projektu RED-SPINEL, financiranom iz programa Horizon Europe. Njegova najnovija knjiga “The Equilibrium of Parliamentary Law-making: Comparative Perspectives on the Role of Courts in a Democracy” (Routledge, 2024) analizira ustavnopravne posljedice proceduralnih nepravilnosti u zakonodavnom procesu i ulogu sudova u očuvanju legitimnosti demokratskih procesa.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front” pozivaju sve zainteresirane da poslušaju zanimljivo i jako relevantno predavanje, razmjene razmišljanja, podruže se i nauče nešto novo.

– Idi na Facebook event –

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.