Što čini jedan kvart živim? Kakvu ulogu u tome imaju društveno-kulturni centri, narodne knjižnice i drugi javni prostori? Kako razvijati kulturne programe koji nastaju zajedno sa zajednicom, a ne samo za zajednicu? Mogu li kultura i umjetnost pridonijeti jačanju društvenog kapitala, povjerenja i građanske participacije? Kako razvijati održive modele suradnje između javnih ustanova, organizacija civilnog društva, lokalne samouprave i građana te što iz različitih hrvatskih iskustava možemo naučiti za budući razvoj riječkih kvartova?

O tim će pitanjima razgovarati Hrvoje Laurenta, ravnatelj ustanove Novi prostori kulture, Antonija Letinić, viša savjetnica za razvoj i strateška partnerstva u Odjelu za istraživanje i razvoj Zaklade Kultura nova, Marin Nižić, voditelj programa Udruge Urbani separe, te Kristian Benić, voditelj programa i marketinga Gradske knjižnice Rijeka. Razgovor će moderirati Igor Bajok iz Udruge SMART.

Panel-diskusija održava se u sklopu programskog pravca Deliberativna kuhinja, pokrenutog unutar projekta popularizacije znanosti i promicanja deliberativne demokratske kulture Coffeehouse Debates. Program zajednički organiziraju Udruga Kulturni front, Udruga SMART i Udruga Delta u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Zakladom Friedrich Ebert.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane građane i građanke da se uključe u raspravu, podijele svoja iskustva i zajedno promišljaju kako kulturu, javne prostore i lokalne zajednice učiniti otvorenijima, življima i uključivijima.

– FACEBOOK EVENT –

Tema mjesne samouprave i uključivanja građana bila je i u središtu rada prvog vijeća građana organiziranog u Hrvatskoj – Vijeća građana Rijeke. To deliberativno tijelo činila su 33 nasumično odabrana građana i građanke koji su tijekom šest susreta raspravljali o mogućnostima unapređenja mjesne samouprave i većeg sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice. Kao rezultat procesa izrađeno je ukupno 90 preporuka upućenih Gradu Rijeci.

Što danas zakonodavni okvir omogućuje kada je riječ o participaciji građana, a što pokazuje praksa? Koja su glavna ograničenja postojećeg sustava i gdje se otvaraju mogućnosti za njegov razvoj? Mogu li mjesni odbori postati stvarna mjesta sudjelovanja građana u odlučivanju o razvoju svojih kvartova te kako ojačati kapacitete lokalne i mjesne samouprave za otvorenije i participativnije upravljanje zajednicom? Jedna od tema razgovora bit će i odnos postojećih modela mjesne samouprave i demokratskih inovacija poput vijeća građana i participativnog budžetiranja, kao i pitanje što se u međuvremenu dogodilo s preporukama Vijeća građana Rijeke i mogu li one poslužiti kao podloga za buduće reforme.

O tim će pitanjima razgovarati Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci, koji se u svom znanstvenom radu bavi ustavnim pravom, demokratskim procesima i političkom participacijom, Dragica Fadljević, voditeljica Odsjeka za mjesnu samoupravu Grada Rijeke, te Igor Bajok, izvršni direktor Udruge SMART i voditelj projekta Vijeće građana Rijeke. Razgovor će moderirati Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta i facilitatorica uključena u niz procesa građanske participacije i demokratskih inovacija.

Panel-diskusija održat će se u srijedu, 27. svibnja, s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka u Art-kvartu Benčić, u sklopu programskog pravca “Deliberativna kuhinja“, pokrenutog unutar projekta popularizacije znanosti i promicanja deliberativne demokratske kulture Coffeehouse Debates Udruge “Kulturni front”.

Program zajednički organiziraju Udruga “Kulturni front”, Udruga SMART i Udruga Delta, u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Filozofskim fakultetom u Rijeci (projekt “Epistemički izazovi populizma”), uz podršku Zaklade Friedrich Ebert.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane građane i građanke da se uključe u raspravu, podijele svoja iskustva i zajedno promišljaju kako kvartove, mjesne odbore i lokalnu demokraciju učiniti otvorenijima, uključivijima i otpornijima.

– FACEBOOK EVENT –

Fotografija: Susret i rasprava članica i članova Vijeća građana Rijeke i članica i članova riječkih vijeća mjesnih odbora (Foto: Smiljana Radović Lagator).

U vremenu sve izraženijeg nepovjerenja građana prema političkim institucijama, niske izlaznosti na izbore i rastućeg osjećaja udaljenosti između građana i donositelja odluka, sve se češće postavlja pitanje kako demokraciju učiniti uključivijom, otpornijom i bližom građanima. Mogu li demokratske inovacije “spasiti” posrnule demokracije? Treba li Hrvatskoj zakon o političkoj participaciji ili strategija razvoja participativne demokracije? Kako postojeći pilot projekti mogu prerasti u dugoročnije i institucionalizirane modele sudjelovanja građana u procesima odlučivanja? Koje su pritom glavne prepreke i ograničenja? Mjesni odbori sve češće postaju mjesta demokratskih inovacija — kako dodatno pojačati taj trend?

Na panel-diskusiji govorit će se o mogućnostima razvoja demokratskih inovacija u Hrvatskoj, izazovima njihove institucionalizacije te konkretnim primjerima participativnih modela koji su već provedeni u hrvatskim gradovima. Razgovarat će se i o transparentnosti lokalne vlasti, participativnom planiranju proračuna, javnostima u malom te ulozi organizacija civilnog društva u razvoju novih demokratskih praksi.

O ovoj temi govorit će panelisti s bogatim iskustvima u području javne uprave, lokalne demokracije i građanske participacije. Prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavi se javnom upravom, lokalnom samoupravom, decentralizacijom i demokratskim inovacijama, a njegovo recentno istraživanje posebno je usmjereno na građanske skupštine, participativno budžetiranje i institucionalizaciju novih modela građanskog sudjelovanja. Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj, bavi se pitanjima transparentnosti lokalne uprave i participativnog planiranja proračuna te će predstaviti praktična iskustva uključivanja građana u procese odlučivanja na lokalnoj razini. Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta, vodi brojne projekte usmjerene na građansku participaciju, posebno mladih, te je sudjelovala kao facilitatorica u projektima demokratskih inovacija poput Vijeća građana Rijeke i Vijeća mladih građana Pule.

Raspravu će moderirati doc. dr. sc. Ivan Cerovac s Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji se kroz svoj znanstveni i javni rad bavi deliberativnom demokracijom, političkom participacijom i konceptom javnosti u malom, s posebnim fokusom na pitanje mogu li takvi modeli poboljšati kvalitetu demokratskih procesa i obnoviti povjerenje građana u političke institucije.

Program zajedno pripremaju i provode udruge Kulturni front, SMART i Delta u suradnji i uz podršku Gradske knjižnice Rijeka i Zaklade Friedrich Ebert. Uz to, panel-diskusija je nastala u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci te je rezultat istraživačkog projekta “Afektivna deliberacija: Kako političke emocije oblikuju demokratske procese?” kojeg financira Europska unija – NextGenerationEU – AFDEL – uniri-mz-25-70.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivu raspravu, podijele svoja razmišljanja i iskustva te zajedno promišljaju kako lokalnu demokraciju učiniti otvorenijom, uključivijom i otpornijom na izazove suvremenog političkog života.

– FACEBOOK EVENT –

Događaj je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Radnja serijala smještena je u vrijeme rata između Austrije i Venecije početkom 17. stoljeća. Nakon što je uspješna trgovkinja Marija Lazarina oteta u mletačkom napadu na Lovran, njezin suprug, Krsto od Kastva, upušta se u neizvjesnu potragu. No zavičaj kojim putuje nije samo poprište rata – on je mračan, zagonetan i pun prijetnji. Lutajući mjestima Istre i Kvarnera, Krsto se suočava s natprirodnim silama i mističnim bićima iz narodnih vjerovanja. A za to vrijeme, Marija Lazarina uspinje se ljestvicom moći u namjeri da razriješi traumu iz vlastite prošlosti i suoči se s pošasti svoga doba – Kugom.

Ovom završnicom trilogije zaokružen je višegodišnji spisateljski i izdavački rad. Dva ranije objavljena romana Ane Cerovac („Krsnik“ i „Krasna zemlja“) doživjela su ovog ljeta svoje ponovno izdanje dok je treći nastavak, „Kugino kolo“, prvi put ugledao svjetlo dana. Za svježe izdani komplet serijala zaslužni su opatijska udruga Kulturni front te obrt Terra Incognita.

Knjige su dosad osvojile raznoliku publiku, posebice s područja Rijeke i okolice, gdje su stekle popularnost čitatelja raznih dobi i žanrovskih sklonosti. Pojedini su romani dobili i književne nagrade, pa je tako „Krsnik“ nagrađen kao najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman na istoimenom natječaju Gradske knjižnice Kaštela, a osvojio je i riječku nagradu Artefakt za najbolji fantastični roman.

Uz autoricu, o knjigama će na predstavljanju govoriti Željka Jeličanin, lektorica romana „Kugino kolo“ i jedna od osnivačica popularnog projekta „HJzasve“. Predstavljanje će se odviti u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige, a prijave se primaju putem obrasca Gradske knjižnice Rijeka dostupnog na poveznici: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSclyWaQMVaQMNnlfoDdYDF3CrPO1lmsIoB8AnTh-dvUkCdiBw/viewform