Što čini jedan kvart živim? Kakvu ulogu u tome imaju društveno-kulturni centri, narodne knjižnice i drugi javni prostori? Kako razvijati kulturne programe koji nastaju zajedno sa zajednicom, a ne samo za zajednicu? Mogu li kultura i umjetnost pridonijeti jačanju društvenog kapitala, povjerenja i građanske participacije? Kako razvijati održive modele suradnje između javnih ustanova, organizacija civilnog društva, lokalne samouprave i građana te što iz različitih hrvatskih iskustava možemo naučiti za budući razvoj riječkih kvartova?

O tim će pitanjima razgovarati Hrvoje Laurenta, ravnatelj ustanove Novi prostori kulture, Antonija Letinić, viša savjetnica za razvoj i strateška partnerstva u Odjelu za istraživanje i razvoj Zaklade Kultura nova, Marin Nižić, voditelj programa Udruge Urbani separe, te Kristian Benić, voditelj programa i marketinga Gradske knjižnice Rijeka. Razgovor će moderirati Igor Bajok iz Udruge SMART.

Panel-diskusija održava se u sklopu programskog pravca Deliberativna kuhinja, pokrenutog unutar projekta popularizacije znanosti i promicanja deliberativne demokratske kulture Coffeehouse Debates. Program zajednički organiziraju Udruga Kulturni front, Udruga SMART i Udruga Delta u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Zakladom Friedrich Ebert.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane građane i građanke da se uključe u raspravu, podijele svoja iskustva i zajedno promišljaju kako kulturu, javne prostore i lokalne zajednice učiniti otvorenijima, življima i uključivijima.

– FACEBOOK EVENT –

Panel-diskusija “Religious Reasons in Democratic Deliberation and Decision-Making” otvara jedno od ključnih pitanja suvremene političke filozofije: mogu li, i pod kojim uvjetima, religijski razlozi imati legitimno mjesto u demokratskoj raspravi i donošenju odluka. Zašto je tema zanimljiva? Liberalni standardi javnog opravdanja traže da se političke odluke, osobito one koje zahvaćaju temeljna prava i slobode, opravdaju na način koji (barem načelno) može biti prihvatljiv svim razložnim građanima. Ako takvo opravdanje izostane, nad građanima vlast vrši neopravdanu prisilu. Budući da svi građani ne prihvaćaju istu religijsku doktrinu, čini se da korištenje religijskih razloga ne može proći test javnog opravdanja. Pouka bi bila da političke odluke ne smijemo temeljiti ni opravdavati na religijskim tezama i razlozima, jer će to opravdanje nužno biti neprihvatljivo barem nekim razložnim građanima.

Međutim, znači li to da u demokratskoj raspravi uopće nema mjesta za religijske razloge? Postoje li neke okolnosti ili situacije kada nam upotreba religijskih razloga može biti korisna ili opravdana? Ima li smisla dozvoliti upotrebu ovih razloga kod rasprave o političkim pitanjima, ali samo kada se ona ne dodiruju temeljnih prava i sloboda?

Paul Billingham je izvanredni profesor političke teorije na Sveučilištu u Oxfordu. Njegovo se istraživanje fokusira na javno opravdanje, javni um, odnos države i religije, legitimnost države, pluralizam i religijske iznimke. U svojim radovima osobito naglašava da religijski politički argumenti mogu biti relevantni za demokratsku deliberaciju čak i onda kada ne zadovoljavaju strogi kriterij “dostupnosti” u užem liberalnom smislu.

Valentina Gentile djeluje na Sveučilištu LUISS Guido Carli u Rimu, a njezin je rad snažno usmjeren na Johna Rawlsa, politički liberalizam i pitanje kako demokratski poredak može uključiti religijski pluralizam bez odricanja od temeljnih liberalnih načela. U knjizi “Freedom with Religions” i povezanim tekstovima razvija pristup koji naziva političkim inkluzivizmom: nastoji pomiriti uključivanje religijskih razloga s javnim opravdanjem i političkom legitimnosti. Njezin doprinos temi leži upravo u obrani šireg, ali normativno utemeljenog prostora za religijske razloge u liberalnoj demokraciji.

Panel se organizira unutar projekta popularizacije znanosti Coffeehouse Debates, a predstavlja i rezultat istraživačkog projekta “Epistemički izazovi populizma” kojeg je financirala EU. Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela Opatija i Filozofskog fakulteta u Rijeci pozivaju sve zainteresirane da navrate na jako zanimljivi panel, poslušaju kvalitetna izlaganja, razmjene stavove i argumente sa drugima i nauče nešto novo.

– FACEBOOK EVENT –

Tema mjesne samouprave i uključivanja građana bila je i u središtu rada prvog vijeća građana organiziranog u Hrvatskoj – Vijeća građana Rijeke. To deliberativno tijelo činila su 33 nasumično odabrana građana i građanke koji su tijekom šest susreta raspravljali o mogućnostima unapređenja mjesne samouprave i većeg sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice. Kao rezultat procesa izrađeno je ukupno 90 preporuka upućenih Gradu Rijeci.

Što danas zakonodavni okvir omogućuje kada je riječ o participaciji građana, a što pokazuje praksa? Koja su glavna ograničenja postojećeg sustava i gdje se otvaraju mogućnosti za njegov razvoj? Mogu li mjesni odbori postati stvarna mjesta sudjelovanja građana u odlučivanju o razvoju svojih kvartova te kako ojačati kapacitete lokalne i mjesne samouprave za otvorenije i participativnije upravljanje zajednicom? Jedna od tema razgovora bit će i odnos postojećih modela mjesne samouprave i demokratskih inovacija poput vijeća građana i participativnog budžetiranja, kao i pitanje što se u međuvremenu dogodilo s preporukama Vijeća građana Rijeke i mogu li one poslužiti kao podloga za buduće reforme.

O tim će pitanjima razgovarati Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci, koji se u svom znanstvenom radu bavi ustavnim pravom, demokratskim procesima i političkom participacijom, Dragica Fadljević, voditeljica Odsjeka za mjesnu samoupravu Grada Rijeke, te Igor Bajok, izvršni direktor Udruge SMART i voditelj projekta Vijeće građana Rijeke. Razgovor će moderirati Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta i facilitatorica uključena u niz procesa građanske participacije i demokratskih inovacija.

Panel-diskusija održat će se u srijedu, 27. svibnja, s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka u Art-kvartu Benčić, u sklopu programskog pravca “Deliberativna kuhinja“, pokrenutog unutar projekta popularizacije znanosti i promicanja deliberativne demokratske kulture Coffeehouse Debates Udruge “Kulturni front”.

Program zajednički organiziraju Udruga “Kulturni front”, Udruga SMART i Udruga Delta, u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Filozofskim fakultetom u Rijeci (projekt “Epistemički izazovi populizma”), uz podršku Zaklade Friedrich Ebert.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane građane i građanke da se uključe u raspravu, podijele svoja iskustva i zajedno promišljaju kako kvartove, mjesne odbore i lokalnu demokraciju učiniti otvorenijima, uključivijima i otpornijima.

– FACEBOOK EVENT –

Fotografija: Susret i rasprava članica i članova Vijeća građana Rijeke i članica i članova riječkih vijeća mjesnih odbora (Foto: Smiljana Radović Lagator).

U vremenu sve izraženijeg nepovjerenja građana prema političkim institucijama, niske izlaznosti na izbore i rastućeg osjećaja udaljenosti između građana i donositelja odluka, sve se češće postavlja pitanje kako demokraciju učiniti uključivijom, otpornijom i bližom građanima. Mogu li demokratske inovacije “spasiti” posrnule demokracije? Treba li Hrvatskoj zakon o političkoj participaciji ili strategija razvoja participativne demokracije? Kako postojeći pilot projekti mogu prerasti u dugoročnije i institucionalizirane modele sudjelovanja građana u procesima odlučivanja? Koje su pritom glavne prepreke i ograničenja? Mjesni odbori sve češće postaju mjesta demokratskih inovacija — kako dodatno pojačati taj trend?

Na panel-diskusiji govorit će se o mogućnostima razvoja demokratskih inovacija u Hrvatskoj, izazovima njihove institucionalizacije te konkretnim primjerima participativnih modela koji su već provedeni u hrvatskim gradovima. Razgovarat će se i o transparentnosti lokalne vlasti, participativnom planiranju proračuna, javnostima u malom te ulozi organizacija civilnog društva u razvoju novih demokratskih praksi.

O ovoj temi govorit će panelisti s bogatim iskustvima u području javne uprave, lokalne demokracije i građanske participacije. Prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavi se javnom upravom, lokalnom samoupravom, decentralizacijom i demokratskim inovacijama, a njegovo recentno istraživanje posebno je usmjereno na građanske skupštine, participativno budžetiranje i institucionalizaciju novih modela građanskog sudjelovanja. Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj, bavi se pitanjima transparentnosti lokalne uprave i participativnog planiranja proračuna te će predstaviti praktična iskustva uključivanja građana u procese odlučivanja na lokalnoj razini. Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta, vodi brojne projekte usmjerene na građansku participaciju, posebno mladih, te je sudjelovala kao facilitatorica u projektima demokratskih inovacija poput Vijeća građana Rijeke i Vijeća mladih građana Pule.

Raspravu će moderirati doc. dr. sc. Ivan Cerovac s Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji se kroz svoj znanstveni i javni rad bavi deliberativnom demokracijom, političkom participacijom i konceptom javnosti u malom, s posebnim fokusom na pitanje mogu li takvi modeli poboljšati kvalitetu demokratskih procesa i obnoviti povjerenje građana u političke institucije.

Program zajedno pripremaju i provode udruge Kulturni front, SMART i Delta u suradnji i uz podršku Gradske knjižnice Rijeka i Zaklade Friedrich Ebert. Uz to, panel-diskusija je nastala u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci te je rezultat istraživačkog projekta “Afektivna deliberacija: Kako političke emocije oblikuju demokratske procese?” kojeg financira Europska unija – NextGenerationEU – AFDEL – uniri-mz-25-70.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivu raspravu, podijele svoja razmišljanja i iskustva te zajedno promišljaju kako lokalnu demokraciju učiniti otvorenijom, uključivijom i otpornijom na izazove suvremenog političkog života.

– FACEBOOK EVENT –

Događaj je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Tijekom večeri bit će predstavljena prva knjiga trilogije, “Vrijeme prije svega vremena“. Radnja nas vodi u davno doba kada su, prije svih poznatih vremena, svijetom hodali čarobnjaci čuvajući Svjetlo – izvor dobra za ljude. U razdoblju oblikovanja prvih krajolika stare Europe i uspostave prvih kraljevstava, priča se postupno isprepliće s autentičnim povijesnim događajima druge polovice 15. stoljeća. Kroz niz dramatičnih zapleta otvaraju se i nevidljivi svjetovi koji, iako na prvi pogled mogu djelovati zastrašujuće, dijele istu težnju kao i ljudi – očuvanje mira i nade u bolje sutra. To je svijet koji se ne može vidjeti ni dodirnuti, nego samo osjetiti i oslušnuti – svijet koji je oduvijek prisutan uz nas, i bez kojeg čovjek ne može.

Panel-diskusija pružit će priliku za razgovor o književnom stvaralaštvu autorice, o spoju povijesti i fantastike u suvremenoj književnosti te o temama humanizma i nade koje prožimaju njezin rad. Ulaz je slobodan, a publika će nakon razgovora imati priliku susresti autoricu i razgovarati o njezinu stvaralaštvu.

– FACEBOOK EVENT – 

Ovo predstavljanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Panel su vodili profesori Vjeran Pavlaković i Jeremy F. Walton, uz moderatoricu Petru Sapun Kurtin, koji su publici ponudili višeslojni uvid u problematiku granica i migracija s posebnim naglaskom na američko-meksičku granicu i njezine povijesne, političke i društvene implikacije.

Raspravu je otvorio dr. sc. Vjeran Pavlaković, povjesničar i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, čiji se znanstveni rad usredotočuje na studije nacionalizma, politike sjećanja te odnose povijesti, kulture i politike u suvremenoj Hrvatskoj i Europi. S obzirom na svoje obrazovanje i profesionalno iskustvo u Sjedinjenim Američkim Državama, profesor Pavlaković ponudio je povijesno utemeljenu analizu migracija i granica, smještajući ih u šire okvire kolektivnog pamćenja, ideoloških narativa i dugotrajnih društvenih procesa.

Drugi panelist, dr. sc. Jeremy F. Walton, kulturni antropolog s bogatim međunarodnim istraživačkim iskustvom, trenutno djeluje kao voditelj istraživačkih projekata pri Max Planck Institutu u Göttingenu. Njegov doprinos raspravi donio je antropološku i komparativnu perspektivu američkih granica i migracija, s posebnim naglaskom na odnos između povijesnih narativa, materijalnih prostora i suvremenih društvenih konflikata. Profesor Walton je istaknuo kako se granice ne očituju samo kroz politike i institucije, već i kroz svakodnevne prakse, urbane prostore i simboličke izraze.

Panel-diskusiju je uspješno moderirala Petra Sapun Kurtin, sociologinja i asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čija su pitanja i komentari dodatno produbili raspravu i usmjerili je prema suvremenim izazovima vezanima uz granice i migracije. Njezin istraživački interes obuhvaća socijalnu nejednakost, mobilnost, urbana pitanja te politike prostora i sjećanja, a upravo je tim teorijskim i empirijskim okvirima povezivala američko iskustvo s hrvatskim i europskim kontekstom, potičući publiku na kritičko promišljanje iz šire društvene perspektive.

Tijekom rasprave posebno je naglašena važnost glasova ljudi koji žive u pograničnim područjima, što se očituje i kroz različite oblike vizualnog izražavanja poput murala i grafita. Iako takvi izrazi ne mijenjaju globalne politike, oni imaju snažan lokalni učinak i svjedoče o svakodnevnim iskustvima migracija kao sastavnog dijela ljudske povijesti. Sudionici su podsjetili kako su granice promjenjive kategorije koje svojim pomicanjima i preoblikovanjima izravno utječu na živote zajednica koje uz njih žive, često određujući njihove mogućnosti i budućnost.

Zaključno, istaknuto je kako su granice u određenim povijesnim i političkim okolnostima možda nužne, dok su migracije prirodan i trajni društveni fenomen. Način na koji ih tumačimo, kao prijetnju ili priliku, uvelike ovisi o političkim i ekonomskim interesima koji oblikuju dominantne narative. No u središtu svih tih procesa uvijek stoje ljudi koji nastoje pronaći sigurniji i kvalitetniji život.

Ova iznimno sadržajna i poticajna panel-diskusija oduševila je publiku i organizatore, ponudila odgovore na brojna pitanja te otvorila prostor za nova promišljanja i buduće rasprave. Projekt Opatija Coffeehouse Debates još je jednom potvrdio svoju važnost kao mjesto susreta znanja, dijaloga i aktivnog građanskog promišljanja, uz najavu novih, jednako relevantnih događanja u nadolazećem razdoblju.

Panel “Granice, migracije i mitovi Amerike” donosi interdisciplinarnu raspravu o migracijama i granicama kao ključnim pojmovima američke povijesti, političke imaginacije i suvremene društvene stvarnosti. Polazeći od ideje “frontiera” i migracije kao središnjih elemenata američkog nacionalnog mita, panel će propitati razliku između njihovog simboličkog značenja i konkretnih politika upravljanja graničnim prostorima, kao i posljedice tih politika na svakodnevni život u saveznim državama uz granicu.

Rasprava će se usredotočiti na primjere Arizone i Kalifornije, uz pitanje u kojoj su mjeri ta iskustva reprezentativna za širi kontekst Sjedinjenih Američkih Država. Posebna pažnja bit će posvećena recentnim migracijskim kretanjima: jesu li aktualni procesi povijesna iznimka ili dio dugoročnih ciklusa koji obilježavaju posljednjih pedeset do sto godina američke povijesti. Ujedno će se razmotriti kako se migracije uklapaju u okvir vanjske politike SAD-a u 21. stoljeću, te kako medijski narativi i javna percepcija oblikuju – i često pojednostavljuju – razumijevanje tih fenomena.

Prvi panelist, dr.sc. Vjeran Pavlaković, povjesničar je i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, čiji se znanstveni rad usredotočuje na studije nacionalizma, politike sjećanja te odnose povijesti, kulture i politike u suvremenoj Hrvatskoj i Europi. Školovao se i profesionalno formirao i u Sjedinjenim Američkim Državama, što mu omogućuje specifičnu perspektivu na američke društvene i političke procese. U okviru panela donijet će povijesno utemeljenu analizu migracija i granica, smještajući ih u šire kontekste kolektivnog pamćenja i ideoloških narativa.

Drugi panelist je dr.sc. Jeremy F. Walton, kulturni antropolog i profesor s bogatim međunarodnim istraživačkim iskustvom, čiji se rad bavi memorijskim studijama, urbanim prostorima i nasljeđem imperija. Kao voditelj istraživačkih projekata pri Max Planck institutu u Göttingenu, Walton razvija komparativne pristupe koji povezuju povijest, prostor i suvremene političke dinamike. Na panelu će ponuditi antropološku i komparativnu perspektivu američkih migracija i granica, s posebnim naglaskom na odnos između povijesnih narativa, materijalnih prostora i današnjih društvenih konflikata.

Razgovor će moderirati Petra Sapun Kurtin, sociologinja i asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čiji se rad bavi socijalnom nejednakošću, mobilnošću, urbanim pitanjima te politikama prostora i sjećanja. Njezina istraživanja povezuju teorijske i empirijske pristupe društvenim transformacijama, osobito u post-socijalističkim i komparativnim kontekstima. Kao moderatorica, usmjeravat će raspravu prema povezivanju američkog iskustva s hrvatskim i europskim perspektivama, otvarajući prostor za kritičko promišljanje granica i migracija iz šireg društvenog kuta.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela i Filozofskog fakulteta u Rijeci pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivi panel s izvrsnim govornicima, posušaju izlaganja i doprinesu svojim pitanjima i komentarima, te u ugodnoj atmosferi provedu ranu zimsku večer.

– FACEBOOK EVENT – 

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Posebno mjesto zauzima dječji program, s edukativnim i zabavnim radionicama, interaktivnim predavanjima i igrama poput „Human-sized Čovječe, ne ljuti se“ te literarnim radionicama na temu zmajeva. Ljubitelji društvenih igara moći će uživati u igraonici „Zaigrana Koza“ i brojnim turnirima, dok će cosplay entuzijasti imati priliku sudjelovati u radionicama i velikom Cosplay showu.

Liburnicon nudi i koncerte, LARP avanture, zmajske kvizove, povijesno streličarstvo, prezentaciju HEMA mačevanja te posebne događaje poput snimanja audio priče „Zmajevo srce“. Festival završava panelima i predstavljanjima knjiga, uključujući dugo očekivani treći dio trilogije Između Orla i Lava – „Kugino kolo“.

Pozivamo sve ljubitelje fantastike da nam se pridruže u Iki i zajedno proslavimo 20 godina festivala – Dođite spremni na zmajevsku avanturu!

PREDAVANJA – Od kvantnih čuda do mitologije
Ovogodišnji line-up predavača spoj je vrhunskih znanstvenika, autora i stručnjaka iz raznih područja. Posjetitelji će moći čuti:
• Korado Korlević – Kolaps kompleksnih sustava
• Ivica Puljak – Dva popularna predavanja: Kvantna fizika za početnike (zabavno razotkrivanje misterija kvantnog svijeta) i Kakva će biti budućnost? (o klimatskim promjenama, AI-u i sudbini svemira).
• Davor Horvatić – Here Be Quantum Dragons – priča o „Lambovom pomaku“ i skrivenim kutcima kvantne mehanike.
• Danko Kočiš – Mali sateliti i raketno modelarstvo – kako osnovnoškolci lansiraju vlastite mini satelite!
• Iva Silla – Lijepi naši zmajčeki – domaći zmajevi iz mitova i predaja, uz zabavni kviz osobnosti.
• Mirko Karas – MAČKE! – kulturna, mitološka i internetska dominacija mačaka (i njihova veza sa zmajevima).
• Đurđica Kovačić – Običaji i mitovi starih Slavena – slavenska božanstva, zmajevi i mistična bića.
• Srebrenka Peregrin – Zmajske priče – pripovjedna predstava o vodenim i vatrenim zmajevima.
• Nina Brnetić – Najpoznatiji zmajevi u videoigrama.
• Krunoslav Mikulan – Zmajevi Međimurja – pozoji i druga nadnaravna bića.
• Kristijan Petrović – Historia draconum – povijest zmajeva od Babilona do današnjih dana.
• Vanesa Ujčić i Alen Ožbolt – Evolucija ljudske vrste i Nastanak života.
• Danijel Štriga – Priče o letećim tanjurima – kultni i bizarni UFO mitovi.
• Nox Krebs – Making Dabi – izrada cosplay ožiljaka i kostima.

DJEČJI PROGRAM – Mali istraživači među zvijezdama i zmajevima
Posebno osmišljeni sadržaji za najmlađe uključuju:
• Ivica Puljak – Postoje li vanzemaljci? i Crne rupe u svemiru – prilagođeno dječjoj znatiželji.
• Margareta Peršić – pripovjedna predstava Pričom te zovem.
• Tihomir Ivancan – Zagonetka Zmaja u slavenskoj mitologiji.
• Kreativne radionice: Cosplay u zadnji čas: zmajska krila, Gdje žive zmajevi, Fantastični origami, ZmajoVRRRt i još mnogo drugih.
• Velike igre: Human-sized Čovječe, ne ljuti se, Igre bez granica, Autići 1, 2, 3.

RADIONICE I IGRE – Kreativnost, natjecanje i avantura
Od cosplay radionica (Brzinski zmajski rogovi, Cosplay weathering), preko literarnih (O zmaju i čaju), pa sve do Radionice bojanja minijatura, svatko će pronaći nešto po svom ukusu.
Igre i natjecanja uključuju:
• Zaigrana Koza: Unmatched turnir, Pathfinder avanture, Giant Settlers of Catan, LARP: Zmajski sud, Star Trek boćanje, Kralj Istre, Gemišt s Gujdekima, Lego Game Master i još mnogo toga.
• Kvizovi: Zmajski kviz, Anime kviz, Glazbeni kviz, Definitivno 100% Normalan Pokemon Kviz i drugi.

POVIJESNE VJEŠTINE I BORILAČKE UMJETNOSTI
• Škola povijesnog streličarstva „Zorya“ – isprobajte lukove, samostrele i vojne drillove.
• AmeRi – prezentacija HEMA mačevanja (povijesne europske borilačke vještine).

PANELI I PREDSTAVLJANJA
• Panel: 20 Liburnicona poslije! – sjećanja organizatora, anegdote i povijest festivala.
• Kako Izdresirati Zmaja: Original vs. Live Action – usporedba animiranog klasika i nove adaptacije.
• Predstavljanje monografije „22 godine Kulturnog fronta“.
• Promocija romana Kugino kolo – završnog dijela trilogije Između Orla i Lava.

OSTALO
• Sonus liber – Srce zmaja – snimanje audio bajke uz sudjelovanje posjetitelja.
• Rasprava Zašto smo fascinirani zmajevima?.
• Veliki Cosplay show.
• Glazbeni koncerti koji će zatvoriti svaku festivalsku večer.

Više o svakoj točki programa i samom festivalu pročitajte na službenoj stranici festivala Liburnicon, a za novosti zapratite i naše društvene mreže – Facebook, Instagram i Tiktok.

Predstavljaju li gradska i općinska vijeća interese i perspektive građana koji u tim mjestima žive? Koliko se korisnih ideja gubi kroz isprazno politikanstvo, svađanje i prepucavanje, te korupciju? Postoji li bolji način kako okupiti građane i čuti njihova mišljenja, a da se pri tome ne završi na masovnom sudjelovanju poput deranja na stadionu? Vijeća nasumično izabranih građana dobar su primjer kako demokraciju učiniti inkluzivnom i slobodnom negativnih utjecaja od političkih stranaka.

Igor Bajok je dugogodišnji član i ključni suradnik Udruge za razvoj civilnog društva SMART, smještene u Rijeci. Kao trener i konzultant, specijaliziran je za područje menadžmenta neprofitnih organizacija, organizacijskog razvoja te demokratizacije i razvoja civilnog društva. Njegovo iskustvo obuhvaća više od dvadeset godina rada u civilnom sektoru, tijekom kojih je stekao bogato iskustvo u organizaciji edukacija, radionica i javnih događanja. Bajok je bio glavni organizator Vijeća građana Rijeke, demokratske inovacije koja je u Rijeci provedena 2023. godine. Sara Sušanj je izvršna direktorica u Udruzi Delta. Vodi projekte usmjerene na političku participaciju i angažman mladih u društvenim procesima, te je potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske, najveće nacionalne mreže udruga za mlade. U rad Vijeće građana Rijeke bila je uključena kao facilitator.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front” pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivu panel-diskusiju i nauče nešto novo, kao i da s ostalima podijele svoja razmišljanja i komentare o tome kako demokraciju učiniti boljom.

– Idi na Facebook event –

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates – Kulturni forum.