{"id":19426,"date":"2026-10-14T21:53:48","date_gmt":"2026-10-14T19:53:48","guid":{"rendered":"https:\/\/kulturnifront.hr\/?p=19426"},"modified":"2026-10-14T21:53:48","modified_gmt":"2026-10-14T19:53:48","slug":"predavanjem-sase-cecija-o-znanosti-dezinformacijama-i-povjerenju-zapoceo-jesenski-program-projekta-opatija-coffeehouse-debates","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/opatija-coffeehouse-debates\/predavanjem-sase-cecija-o-znanosti-dezinformacijama-i-povjerenju-zapoceo-jesenski-program-projekta-opatija-coffeehouse-debates\/","title":{"rendered":"Predavanjem Sa\u0161e Cecija o znanosti, dezinformacijama i povjerenju zapo\u010deo jesenski program projekta Opatija Coffeehouse Debates"},"content":{"rendered":"
\n

Predavanje je odr\u017eao dr. sc. Sa\u0161a Ceci s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, istaknuti znanstvenik, popularizator znanosti i autor poznatog knji\u0161kog serijala Blesimetar. Ovim je susretom zapo\u010deo jesenski program projekta Opatija Coffeehouse Debates<\/a>, usmjerenog na popularizaciju znanosti, razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i poticanje deliberativne gra\u0111anske kulture.<\/p>\n

Polaze\u0107i od iskustava iz znanstvene komunikacije, javnih rasprava i osobito kriza u kojima dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice, Ceci je predstavio dvanaest lekcija koje smo, kao pojedinci i dru\u0161tvo, mogli i trebali nau\u010dit. U sredi\u0161tu predavanja bila je neugodna, ali va\u017ena spoznaja: \u010dak i kada djelujemo u najboljoj namjeri i oslanjamo se na znanje koje smatramo pouzdanim, mo\u017eemo donositi pogre\u0161ne zaklju\u010dke i pridonositi \u0161tetnim posljedicama. Problem pritom nije uvijek u nedostatku dobre volje ili informacija, nego i u pogre\u0161nim pretpostavkama o tome kako ljudi razmi\u0161ljaju, kako nastaju uvjerenja i stavovi te kako znanstvene \u010dinjenice djeluju u javnom prostoru.<\/p>\n

<\/h4>\n

Kada jednaka zastupljenost ne zna\u010di i objektivnost<\/strong><\/h4>\n

Jedna od va\u017enih tema predavanja bila je takozvana zabluda la\u017ene ravnote\u017ee (false balance<\/em>), posebno relevantna za medijsko izvje\u0161tavanje i javne rasprave o znanstvenim pitanjima.<\/p>\n

Na prvi se pogled mo\u017ee \u010diniti da objektivnost zahtijeva da se suprotstavljenim mi\u0161ljenjima uvijek pru\u017ei jednako prostora. Me\u0111utim, takav pristup mo\u017ee stvoriti pogre\u0161nu sliku o stvarnom stanju znanstvenih spoznaja. Kada se u raspravi jednako predstavljaju stajali\u0161te koje podupire \u010dvrst znanstveni konsenzus i mi\u0161ljenje koje ima vrlo slabu dokaznu osnovu, publika mo\u017ee ste\u0107i dojam da su znanstvenici podijeljeni oko pitanja o kojem zapravo postoji \u0161iroko slaganje. Time se ne poti\u010de nu\u017eno bolje informiranje, nego se mo\u017ee proizvesti dodatna nesigurnost i dati privid vjerodostojnosti tvrdnjama koje ga ne zaslu\u017euju.<\/p>\n

Poruka ove lekcije nije da u javnim raspravama treba izbjegavati neslaganje, nego da razli\u010dite tvrdnje treba predstavljati u skladu s time koliko su dobro utemeljene. Javnost ne treba samo \u010duti razli\u010dita mi\u0161ljenja, ve\u0107 i razumjeti koliko ih dokazi doista podupiru. To je posebno va\u017eno u vremenu u kojem se javna vidljivost neke tvrdnje lako mo\u017ee biti zamijenjena za njezinu vjerodostojnost.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Vi\u0161e informacija ne zna\u010di nu\u017eno i vi\u0161e razumijevanja<\/strong><\/h4>\n

Ceci je posebno istaknuo i problem koji se u znanstvenoj komunikaciji naziva zabludom informacijskog deficita. Prema toj pretpostavci, ljudi odbacuju znanstvene \u010dinjenice prvenstveno zato \u0161to ih ne poznaju dovoljno, pa bi im trebalo ponuditi vi\u0161e podataka, statistika i obja\u0161njenja kako bi bolje razumjeli zaklju\u010dke znanosti.<\/p>\n

Iako je dostupnost pouzdanih informacija nu\u017ena, samo pove\u0107anje njihove koli\u010dine ne jam\u010di promjenu mi\u0161ljenja ili pona\u0161anja. Ljudi ne usvajaju informacije odvojeno od vlastitih iskustava, identiteta i dru\u0161tvenog okru\u017eenja. Ako ne postoji povjerenje prema onome tko informacije prenosi, \u010dak se i dobro argumentirano obja\u0161njenje mo\u017ee do\u017eivjeti kao poku\u0161aj nametanja tu\u0111eg mi\u0161ljenja. U takvim okolnostima dodatne \u010dinjenice same po sebi te\u0161ko mogu ostvariti \u017eeljeni u\u010dinak.<\/p>\n

Zbog toga znanstvenu komunikaciju ne mo\u017eemo svesti na jednostavno preno\u0161enje podataka od stru\u010dnjaka prema javnosti. Ona uklju\u010duje i izgradnju odnosa povjerenja, razumijevanje publike te prepoznavanje razloga zbog kojih ljudi prihva\u0107aju ili odbacuju odre\u0111ene tvrdnje. \u010cinjenice su neizostavne, ali da bi doista doprle do ljudi, moraju biti prenesene na na\u010din koji omogu\u0107uje razumijevanje i ozbiljno razmatranje. Upravo se u tome ogleda va\u017enost kvalitetne komunikacije znanosti, ali i \u0161ireg dijaloga izme\u0111u stru\u010dnjaka, institucija i gra\u0111ana.<\/p>\n

Dezinformacije ne treba ostavljati bez odgovora<\/strong><\/h4>\n

Jo\u0161 jedna obra\u0111ena tema bila je takozvani efekt bumeranga (backfire effect<\/em>) \u2013 uvjerenje da \u0107e se ljudi, suo\u010deni s informacijama koje proturje\u010de njihovim postoje\u0107im stavovima, u pravilu jo\u0161 sna\u017enije dr\u017eati svojih uvjerenja. Takva pretpostavka mo\u017ee dovesti do zaklju\u010dka da znanstvene tvrdnje i dezinformacije ponekad treba ostaviti bez odgovora kako se protivljenje ne bi dodatno produbilo. Ceci je problematizirao takav pristup, upozoravaju\u0107i da je efekt bumeranga mnogo rje\u0111i nego \u0161to se to \u010desto pretpostavlja. \u010cinjenica da ljudi nerado mijenjaju uvjerenja koja su povezana s njihovim identitetom ne zna\u010di da su nu\u017eno imuni na pouzdane informacije i jasne ispravke. Va\u017eno je neto\u010dne tvrdnje ispravljati izravno, pravodobno i argumentirano, a ne unaprijed odustajati od poku\u0161aja njihova pobijanja.<\/p>\n

U kontekstu dana\u0161njeg informacijskog okru\u017eenja to je posebno va\u017eno jer se neistinite tvrdnje mogu \u0161iriti brzo i daleko, dok njihovo opovrgavanje \u010desto zahtijeva znatno vi\u0161e vremena i truda. Ako se dezinformacija ostavi bez odgovora, njezina se prisutnost mo\u017ee s vremenom pretvoriti u privid potvrde. U\u010dinkovita obrana zato ne uklju\u010duje samo provjeru \u010dinjenica nego i sposobnost prepoznavanja manipulativnih obrazaca te razumijevanje na\u010dina na koji se odre\u0111ene poruke \u0161ire.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Povjerenje je osobito va\u017eno upravo u krizama<\/strong><\/h4>\n

Zna\u010dajan dio predavanja odnosio se na komunikaciju u kriznim okolnostima, uklju\u010duju\u0107i iskustva pandemije.<\/p>\n

Me\u0111u pitanjima koja je Ceci otvorio nalazila se i ra\u0161irena pretpostavka da \u0107e javnost u ozbiljnim krizama nu\u017eno reagirati panikom, sebi\u010dno\u0161\u0107u i kaoti\u010dnim pona\u0161anjem. Nasuprot tome, istra\u017eivanja na koja se predavanje oslanjalo upu\u0107uju na va\u017enost prepoznavanja ljudske otpornosti, sposobnosti prilagodbe i solidarnosti. S tom je temom povezano i pitanje takozvane plemenite la\u017ei, odnosno ideje da institucije ponekad smiju svjesno iznositi neistinite informacije ako procijene da \u0107e time kratkoro\u010dno lak\u0161e upravljati pona\u0161anjem stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Problem takvog pristupa nije samo eti\u010dke prirode. Jednom izgubljeno povjerenje mo\u017ee ozbiljno ote\u017eati budu\u0107u komunikaciju, uklju\u010duju\u0107i i situacije u kojima su pravodobne reakcije javnosti va\u017ene za za\u0161titu zdravlja i sigurnosti. Transparentnost stoga nije tek ideal kojem bi institucije trebale te\u017eiti kada okolnosti to dopu\u0161taju, nego va\u017ean preduvjet njihove vjerodostojnosti. Krizna komunikacija mora biti iskrena i razumljiva, a eventualno izazivanje zabrinutosti treba povezati s konkretnim, primjenjivim rje\u0161enjima. Ljudi moraju razumjeti ne samo kakva opasnost postoji nego i \u0161to mogu u\u010diniti kako bi na nju odgovorili.<\/p>\n

Znanost, stru\u010dnost i odgovornost javne komunikacije<\/strong><\/h4>\n

Predavanje je otvorilo i pitanje granica stru\u010dnog znanja, osobito kada se od znanstvenika o\u010dekuje da predvi\u0111aju slo\u017eena dru\u0161tvena pona\u0161anja ili istodobno preuzmu uloge stru\u010dnjaka, komunikatora, psihologa i stru\u010dnjaka za odnose s javnosti. Znanstvena stru\u010dnost ne uklanja neizvjesnost, osobito u situacijama u kojima na ljudsko pona\u0161anje utje\u010du brojni promjenjivi dru\u0161tveni i politi\u010dki \u010dimbenici. Va\u017eno je zato razlikovati stru\u010dnost u odre\u0111enom podru\u010dju od sposobnosti predvi\u0111anja svega \u0161to se mo\u017ee dogoditi u slo\u017eenim dru\u0161tvenim okolnostima.<\/p>\n

Umjesto pretpostavke da stru\u010dni autoritet sam po sebi jam\u010di to\u010dne prognoze, potrebno je uva\u017eavati podatke iz stvarnog svijeta, provjeravati u\u010dinke poduzetih mjera i prilago\u0111avati postupke novim saznanjima. Takav pristup ne umanjuje vrijednost znanstvenog znanja, nego nagla\u0161ava va\u017enost njegove pravilne primjene i spremnosti na preispitivanje vlastitih zaklju\u010daka.<\/p>\n

Jednako tako, kvalitetna komunikacija znanosti ne mo\u017ee biti odgovornost isklju\u010divo pojedina\u010dnih znanstvenika. Za njezin uspjeh potrebna je suradnja stru\u010dnjaka koji proizvode i tuma\u010de znanstvene spoznaje s ljudima koji ih znaju prenijeti javnosti jasno, odgovorno i primjereno razli\u010ditim dru\u0161tvenim kontekstima. Cilj nije pojednostavljivati znanost do neprepoznatljivosti, nego omogu\u0107iti da njezini rezultati postanu razumljivi i korisni izvan akademskih krugova.<\/p>\n

\"\"<\/h4>\n

Lekcije koje je najbolje nau\u010diti prije nego \u0161to postanu nu\u017ene<\/strong><\/h4>\n

Dvanaest lekcija koje je Sa\u0161a Ceci predstavio ne odnose se samo na pojedina\u010dne pogre\u0161ke u komunikaciji znanosti. One otvaraju \u0161ire pitanje o tome kako dru\u0161tvo prihva\u0107a dokaze, kako se nosi s neizvjesnosti i neslaganjem te koliko je spremno prepoznati vlastite zablude. Djelovati u dobroj namjeri nije uvijek dovoljno, kao \u0161to ni pozivanje na stru\u010dnost ili raspolaganje velikom koli\u010dinom informacija samo po sebi ne jam\u010di ispravnu procjenu.<\/p>\n

Vrijednost kriti\u010dkog mi\u0161ljenja upravo je u sposobnosti da vlastite pretpostavke podvrgnemo provjeri, razlikujemo dobro potkrijepljene tvrdnje od neprovjerenih uvjerenja i budemo spremni promijeniti mi\u0161ljenje kada se za to pojave dobri razlozi. Takav je pristup va\u017ean i za pojedinca i za javne institucije, medije, znanstvenu zajednicu te demokratsko dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n

Organizatori doga\u0111anja iz Udruge “Kulturni front” najavljuju kako je ovo predavanje tek po\u010detak niza zanimljivih aktivnosti unutar projekta Opatija Coffeehouse Debates, o kojima \u0107e javnost \u0107e biti pravodobno obavije\u0161tena putem komunikacijskih kanala Udruge i projekta.<\/p>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U \u010detvrtak, 8. listopada 2026. godine, u prostorima Udruge “Kulturni front” u Opatiji odr\u017eano je predavanje “12 lekcija koje nismo nau\u010dili” koje je opatijskoj publici predstavilo niz va\u017enih pitanja o odnosu znanosti, dru\u0161tva i javne komunikacije.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":19428,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[143,94,93,115,95,114,101],"class_list":["post-19426","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-opatija-coffeehouse-debates","tag-143","tag-chd","tag-izvjestaji","tag-kulturni-forum","tag-opatija-coffeehouse-debates","tag-predavanje","tag-prostorije-udruge"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19426","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19426"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19426\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19433,"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19426\/revisions\/19433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19426"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19426"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kulturnifront.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19426"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}