Panel-diskusija “Religious Reasons in Democratic Deliberation and Decision-Making” otvara jedno od ključnih pitanja suvremene političke filozofije: mogu li, i pod kojim uvjetima, religijski razlozi imati legitimno mjesto u demokratskoj raspravi i donošenju odluka. Zašto je tema zanimljiva? Liberalni standardi javnog opravdanja traže da se političke odluke, osobito one koje zahvaćaju temeljna prava i slobode, opravdaju na način koji (barem načelno) može biti prihvatljiv svim razložnim građanima. Ako takvo opravdanje izostane, nad građanima vlast vrši neopravdanu prisilu. Budući da svi građani ne prihvaćaju istu religijsku doktrinu, čini se da korištenje religijskih razloga ne može proći test javnog opravdanja. Pouka bi bila da političke odluke ne smijemo temeljiti ni opravdavati na religijskim tezama i razlozima, jer će to opravdanje nužno biti neprihvatljivo barem nekim razložnim građanima.

Međutim, znači li to da u demokratskoj raspravi uopće nema mjesta za religijske razloge? Postoje li neke okolnosti ili situacije kada nam upotreba religijskih razloga može biti korisna ili opravdana? Ima li smisla dozvoliti upotrebu ovih razloga kod rasprave o političkim pitanjima, ali samo kada se ona ne dodiruju temeljnih prava i sloboda?

Paul Billingham je izvanredni profesor političke teorije na Sveučilištu u Oxfordu. Njegovo se istraživanje fokusira na javno opravdanje, javni um, odnos države i religije, legitimnost države, pluralizam i religijske iznimke. U svojim radovima osobito naglašava da religijski politički argumenti mogu biti relevantni za demokratsku deliberaciju čak i onda kada ne zadovoljavaju strogi kriterij “dostupnosti” u užem liberalnom smislu.

Valentina Gentile djeluje na Sveučilištu LUISS Guido Carli u Rimu, a njezin je rad snažno usmjeren na Johna Rawlsa, politički liberalizam i pitanje kako demokratski poredak može uključiti religijski pluralizam bez odricanja od temeljnih liberalnih načela. U knjizi “Freedom with Religions” i povezanim tekstovima razvija pristup koji naziva političkim inkluzivizmom: nastoji pomiriti uključivanje religijskih razloga s javnim opravdanjem i političkom legitimnosti. Njezin doprinos temi leži upravo u obrani šireg, ali normativno utemeljenog prostora za religijske razloge u liberalnoj demokraciji.

Panel se organizira unutar projekta popularizacije znanosti Coffeehouse Debates, a predstavlja i rezultat istraživačkog projekta “Epistemički izazovi populizma” kojeg je financirala EU. Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela Opatija i Filozofskog fakulteta u Rijeci pozivaju sve zainteresirane da navrate na jako zanimljivi panel, poslušaju kvalitetna izlaganja, razmjene stavove i argumente sa drugima i nauče nešto novo.

– FACEBOOK EVENT –

Panel su vodili profesori Vjeran Pavlaković i Jeremy F. Walton, uz moderatoricu Petru Sapun Kurtin, koji su publici ponudili višeslojni uvid u problematiku granica i migracija s posebnim naglaskom na američko-meksičku granicu i njezine povijesne, političke i društvene implikacije.

Raspravu je otvorio dr. sc. Vjeran Pavlaković, povjesničar i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, čiji se znanstveni rad usredotočuje na studije nacionalizma, politike sjećanja te odnose povijesti, kulture i politike u suvremenoj Hrvatskoj i Europi. S obzirom na svoje obrazovanje i profesionalno iskustvo u Sjedinjenim Američkim Državama, profesor Pavlaković ponudio je povijesno utemeljenu analizu migracija i granica, smještajući ih u šire okvire kolektivnog pamćenja, ideoloških narativa i dugotrajnih društvenih procesa.

Drugi panelist, dr. sc. Jeremy F. Walton, kulturni antropolog s bogatim međunarodnim istraživačkim iskustvom, trenutno djeluje kao voditelj istraživačkih projekata pri Max Planck Institutu u Göttingenu. Njegov doprinos raspravi donio je antropološku i komparativnu perspektivu američkih granica i migracija, s posebnim naglaskom na odnos između povijesnih narativa, materijalnih prostora i suvremenih društvenih konflikata. Profesor Walton je istaknuo kako se granice ne očituju samo kroz politike i institucije, već i kroz svakodnevne prakse, urbane prostore i simboličke izraze.

Panel-diskusiju je uspješno moderirala Petra Sapun Kurtin, sociologinja i asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čija su pitanja i komentari dodatno produbili raspravu i usmjerili je prema suvremenim izazovima vezanima uz granice i migracije. Njezin istraživački interes obuhvaća socijalnu nejednakost, mobilnost, urbana pitanja te politike prostora i sjećanja, a upravo je tim teorijskim i empirijskim okvirima povezivala američko iskustvo s hrvatskim i europskim kontekstom, potičući publiku na kritičko promišljanje iz šire društvene perspektive.

Tijekom rasprave posebno je naglašena važnost glasova ljudi koji žive u pograničnim područjima, što se očituje i kroz različite oblike vizualnog izražavanja poput murala i grafita. Iako takvi izrazi ne mijenjaju globalne politike, oni imaju snažan lokalni učinak i svjedoče o svakodnevnim iskustvima migracija kao sastavnog dijela ljudske povijesti. Sudionici su podsjetili kako su granice promjenjive kategorije koje svojim pomicanjima i preoblikovanjima izravno utječu na živote zajednica koje uz njih žive, često određujući njihove mogućnosti i budućnost.

Zaključno, istaknuto je kako su granice u određenim povijesnim i političkim okolnostima možda nužne, dok su migracije prirodan i trajni društveni fenomen. Način na koji ih tumačimo, kao prijetnju ili priliku, uvelike ovisi o političkim i ekonomskim interesima koji oblikuju dominantne narative. No u središtu svih tih procesa uvijek stoje ljudi koji nastoje pronaći sigurniji i kvalitetniji život.

Ova iznimno sadržajna i poticajna panel-diskusija oduševila je publiku i organizatore, ponudila odgovore na brojna pitanja te otvorila prostor za nova promišljanja i buduće rasprave. Projekt Opatija Coffeehouse Debates još je jednom potvrdio svoju važnost kao mjesto susreta znanja, dijaloga i aktivnog građanskog promišljanja, uz najavu novih, jednako relevantnih događanja u nadolazećem razdoblju.

Panel “Granice, migracije i mitovi Amerike” donosi interdisciplinarnu raspravu o migracijama i granicama kao ključnim pojmovima američke povijesti, političke imaginacije i suvremene društvene stvarnosti. Polazeći od ideje “frontiera” i migracije kao središnjih elemenata američkog nacionalnog mita, panel će propitati razliku između njihovog simboličkog značenja i konkretnih politika upravljanja graničnim prostorima, kao i posljedice tih politika na svakodnevni život u saveznim državama uz granicu.

Rasprava će se usredotočiti na primjere Arizone i Kalifornije, uz pitanje u kojoj su mjeri ta iskustva reprezentativna za širi kontekst Sjedinjenih Američkih Država. Posebna pažnja bit će posvećena recentnim migracijskim kretanjima: jesu li aktualni procesi povijesna iznimka ili dio dugoročnih ciklusa koji obilježavaju posljednjih pedeset do sto godina američke povijesti. Ujedno će se razmotriti kako se migracije uklapaju u okvir vanjske politike SAD-a u 21. stoljeću, te kako medijski narativi i javna percepcija oblikuju – i često pojednostavljuju – razumijevanje tih fenomena.

Prvi panelist, dr.sc. Vjeran Pavlaković, povjesničar je i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, čiji se znanstveni rad usredotočuje na studije nacionalizma, politike sjećanja te odnose povijesti, kulture i politike u suvremenoj Hrvatskoj i Europi. Školovao se i profesionalno formirao i u Sjedinjenim Američkim Državama, što mu omogućuje specifičnu perspektivu na američke društvene i političke procese. U okviru panela donijet će povijesno utemeljenu analizu migracija i granica, smještajući ih u šire kontekste kolektivnog pamćenja i ideoloških narativa.

Drugi panelist je dr.sc. Jeremy F. Walton, kulturni antropolog i profesor s bogatim međunarodnim istraživačkim iskustvom, čiji se rad bavi memorijskim studijama, urbanim prostorima i nasljeđem imperija. Kao voditelj istraživačkih projekata pri Max Planck institutu u Göttingenu, Walton razvija komparativne pristupe koji povezuju povijest, prostor i suvremene političke dinamike. Na panelu će ponuditi antropološku i komparativnu perspektivu američkih migracija i granica, s posebnim naglaskom na odnos između povijesnih narativa, materijalnih prostora i današnjih društvenih konflikata.

Razgovor će moderirati Petra Sapun Kurtin, sociologinja i asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čiji se rad bavi socijalnom nejednakošću, mobilnošću, urbanim pitanjima te politikama prostora i sjećanja. Njezina istraživanja povezuju teorijske i empirijske pristupe društvenim transformacijama, osobito u post-socijalističkim i komparativnim kontekstima. Kao moderatorica, usmjeravat će raspravu prema povezivanju američkog iskustva s hrvatskim i europskim perspektivama, otvarajući prostor za kritičko promišljanje granica i migracija iz šireg društvenog kuta.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela i Filozofskog fakulteta u Rijeci pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivi panel s izvrsnim govornicima, posušaju izlaganja i doprinesu svojim pitanjima i komentarima, te u ugodnoj atmosferi provedu ranu zimsku večer.

– FACEBOOK EVENT – 

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

U vremenu u kojem su liberalne vrijednosti sve više na udaru, a populistička i ekstremno desna politika dobiva sve veću podršku diljem SAD-a, Europe i svijeta, građani se suočavaju s dubokim moralnim i političkim pitanjima: kako odgovoriti na uspon krajnje desnice? Treba li uopće ulaziti u dijalog s onima koji podržavaju takve političke pokrete? Ako da, pod kojim uvjetima i s kojom svrhom? O ovim ključnim pitanjima suvremene demokracije govorit će dr. Alasia Nuti, profesorica političke teorije sa Sveučilišta u Yorku, u svom predavanju “Citizens’ Responsibility in the Face of The Rise of the Far-Right”.

Nuti je međunarodno priznata stručnjakinja iz područja političke teorije uz poseban fokus na normativne analize povijesne i strukturne nepravde. Njezina istraživanja povezuju filozofsku refleksiju s aktualnim političkim izazovima, a u ovom predavanju predstavit će inovativan teorijski okvir o tome kako demokratski orijentirani građani mogu – i trebaju – djelovati u kontekstu jačanja autoritarnih i neliberalnih političkih sila i pokreta. Posebno će se osvrnuti na pitanje kada dijalog ima smisla, kada može biti kontraproduktivan, i koje oblike građanskog otpora demokratska teorija može opravdati. Uz nju, predavanje će komentirati i uvod u raspravu će pružiti dr. Megan Foster sa Sveučilišta LUISS u Rimu i prof. dr. Elvio Baccarini sa Sveučilišta u Rijeci.

Predavanje je namijenjeno široj javnosti, studentima, akademskoj zajednici i svima koji su zabrinuti zbog rastuće polarizacije i erozije demokratskih normi. Ulaz je slobodan. Predavanje će biti na engleskom jeziku.

– Idi na Facebook event –

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.