Predavanje je održao dr. sc. Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković, istaknuti znanstvenik, popularizator znanosti i autor poznatog knjiškog serijala Blesimetar. Ovim je susretom započeo jesenski program projekta Opatija Coffeehouse Debates, usmjerenog na popularizaciju znanosti, razvoj kritičkog mišljenja i poticanje deliberativne građanske kulture.

Polazeći od iskustava iz znanstvene komunikacije, javnih rasprava i osobito kriza u kojima dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice, Ceci je predstavio dvanaest lekcija koje smo, kao pojedinci i društvo, mogli i trebali naučit. U središtu predavanja bila je neugodna, ali važna spoznaja: čak i kada djelujemo u najboljoj namjeri i oslanjamo se na znanje koje smatramo pouzdanim, možemo donositi pogrešne zaključke i pridonositi štetnim posljedicama. Problem pritom nije uvijek u nedostatku dobre volje ili informacija, nego i u pogrešnim pretpostavkama o tome kako ljudi razmišljaju, kako nastaju uvjerenja i stavovi te kako znanstvene činjenice djeluju u javnom prostoru.

Kada jednaka zastupljenost ne znači i objektivnost

Jedna od važnih tema predavanja bila je takozvana zabluda lažne ravnoteže (false balance), posebno relevantna za medijsko izvještavanje i javne rasprave o znanstvenim pitanjima.

Na prvi se pogled može činiti da objektivnost zahtijeva da se suprotstavljenim mišljenjima uvijek pruži jednako prostora. Međutim, takav pristup može stvoriti pogrešnu sliku o stvarnom stanju znanstvenih spoznaja. Kada se u raspravi jednako predstavljaju stajalište koje podupire čvrst znanstveni konsenzus i mišljenje koje ima vrlo slabu dokaznu osnovu, publika može steći dojam da su znanstvenici podijeljeni oko pitanja o kojem zapravo postoji široko slaganje. Time se ne potiče nužno bolje informiranje, nego se može proizvesti dodatna nesigurnost i dati privid vjerodostojnosti tvrdnjama koje ga ne zaslužuju.

Poruka ove lekcije nije da u javnim raspravama treba izbjegavati neslaganje, nego da različite tvrdnje treba predstavljati u skladu s time koliko su dobro utemeljene. Javnost ne treba samo čuti različita mišljenja, već i razumjeti koliko ih dokazi doista podupiru. To je posebno važno u vremenu u kojem se javna vidljivost neke tvrdnje lako može biti zamijenjena za njezinu vjerodostojnost.

Više informacija ne znači nužno i više razumijevanja

Ceci je posebno istaknuo i problem koji se u znanstvenoj komunikaciji naziva zabludom informacijskog deficita. Prema toj pretpostavci, ljudi odbacuju znanstvene činjenice prvenstveno zato što ih ne poznaju dovoljno, pa bi im trebalo ponuditi više podataka, statistika i objašnjenja kako bi bolje razumjeli zaključke znanosti.

Iako je dostupnost pouzdanih informacija nužna, samo povećanje njihove količine ne jamči promjenu mišljenja ili ponašanja. Ljudi ne usvajaju informacije odvojeno od vlastitih iskustava, identiteta i društvenog okruženja. Ako ne postoji povjerenje prema onome tko informacije prenosi, čak se i dobro argumentirano objašnjenje može doživjeti kao pokušaj nametanja tuđeg mišljenja. U takvim okolnostima dodatne činjenice same po sebi teško mogu ostvariti željeni učinak.

Zbog toga znanstvenu komunikaciju ne možemo svesti na jednostavno prenošenje podataka od stručnjaka prema javnosti. Ona uključuje i izgradnju odnosa povjerenja, razumijevanje publike te prepoznavanje razloga zbog kojih ljudi prihvaćaju ili odbacuju određene tvrdnje. Činjenice su neizostavne, ali da bi doista doprle do ljudi, moraju biti prenesene na način koji omogućuje razumijevanje i ozbiljno razmatranje. Upravo se u tome ogleda važnost kvalitetne komunikacije znanosti, ali i šireg dijaloga između stručnjaka, institucija i građana.

Dezinformacije ne treba ostavljati bez odgovora

Još jedna obrađena tema bila je takozvani efekt bumeranga (backfire effect) – uvjerenje da će se ljudi, suočeni s informacijama koje proturječe njihovim postojećim stavovima, u pravilu još snažnije držati svojih uvjerenja. Takva pretpostavka može dovesti do zaključka da znanstvene tvrdnje i dezinformacije ponekad treba ostaviti bez odgovora kako se protivljenje ne bi dodatno produbilo. Ceci je problematizirao takav pristup, upozoravajući da je efekt bumeranga mnogo rjeđi nego što se to često pretpostavlja. Činjenica da ljudi nerado mijenjaju uvjerenja koja su povezana s njihovim identitetom ne znači da su nužno imuni na pouzdane informacije i jasne ispravke. Važno je netočne tvrdnje ispravljati izravno, pravodobno i argumentirano, a ne unaprijed odustajati od pokušaja njihova pobijanja.

U kontekstu današnjeg informacijskog okruženja to je posebno važno jer se neistinite tvrdnje mogu širiti brzo i daleko, dok njihovo opovrgavanje često zahtijeva znatno više vremena i truda. Ako se dezinformacija ostavi bez odgovora, njezina se prisutnost može s vremenom pretvoriti u privid potvrde. Učinkovita obrana zato ne uključuje samo provjeru činjenica nego i sposobnost prepoznavanja manipulativnih obrazaca te razumijevanje načina na koji se određene poruke šire.

Povjerenje je osobito važno upravo u krizama

Značajan dio predavanja odnosio se na komunikaciju u kriznim okolnostima, uključujući iskustva pandemije.

Među pitanjima koja je Ceci otvorio nalazila se i raširena pretpostavka da će javnost u ozbiljnim krizama nužno reagirati panikom, sebičnošću i kaotičnim ponašanjem. Nasuprot tome, istraživanja na koja se predavanje oslanjalo upućuju na važnost prepoznavanja ljudske otpornosti, sposobnosti prilagodbe i solidarnosti. S tom je temom povezano i pitanje takozvane plemenite laži, odnosno ideje da institucije ponekad smiju svjesno iznositi neistinite informacije ako procijene da će time kratkoročno lakše upravljati ponašanjem stanovništva.

Problem takvog pristupa nije samo etičke prirode. Jednom izgubljeno povjerenje može ozbiljno otežati buduću komunikaciju, uključujući i situacije u kojima su pravodobne reakcije javnosti važne za zaštitu zdravlja i sigurnosti. Transparentnost stoga nije tek ideal kojem bi institucije trebale težiti kada okolnosti to dopuštaju, nego važan preduvjet njihove vjerodostojnosti. Krizna komunikacija mora biti iskrena i razumljiva, a eventualno izazivanje zabrinutosti treba povezati s konkretnim, primjenjivim rješenjima. Ljudi moraju razumjeti ne samo kakva opasnost postoji nego i što mogu učiniti kako bi na nju odgovorili.

Znanost, stručnost i odgovornost javne komunikacije

Predavanje je otvorilo i pitanje granica stručnog znanja, osobito kada se od znanstvenika očekuje da predviđaju složena društvena ponašanja ili istodobno preuzmu uloge stručnjaka, komunikatora, psihologa i stručnjaka za odnose s javnosti. Znanstvena stručnost ne uklanja neizvjesnost, osobito u situacijama u kojima na ljudsko ponašanje utječu brojni promjenjivi društveni i politički čimbenici. Važno je zato razlikovati stručnost u određenom području od sposobnosti predviđanja svega što se može dogoditi u složenim društvenim okolnostima.

Umjesto pretpostavke da stručni autoritet sam po sebi jamči točne prognoze, potrebno je uvažavati podatke iz stvarnog svijeta, provjeravati učinke poduzetih mjera i prilagođavati postupke novim saznanjima. Takav pristup ne umanjuje vrijednost znanstvenog znanja, nego naglašava važnost njegove pravilne primjene i spremnosti na preispitivanje vlastitih zaključaka.

Jednako tako, kvalitetna komunikacija znanosti ne može biti odgovornost isključivo pojedinačnih znanstvenika. Za njezin uspjeh potrebna je suradnja stručnjaka koji proizvode i tumače znanstvene spoznaje s ljudima koji ih znaju prenijeti javnosti jasno, odgovorno i primjereno različitim društvenim kontekstima. Cilj nije pojednostavljivati znanost do neprepoznatljivosti, nego omogućiti da njezini rezultati postanu razumljivi i korisni izvan akademskih krugova.

Lekcije koje je najbolje naučiti prije nego što postanu nužne

Dvanaest lekcija koje je Saša Ceci predstavio ne odnose se samo na pojedinačne pogreške u komunikaciji znanosti. One otvaraju šire pitanje o tome kako društvo prihvaća dokaze, kako se nosi s neizvjesnosti i neslaganjem te koliko je spremno prepoznati vlastite zablude. Djelovati u dobroj namjeri nije uvijek dovoljno, kao što ni pozivanje na stručnost ili raspolaganje velikom količinom informacija samo po sebi ne jamči ispravnu procjenu.

Vrijednost kritičkog mišljenja upravo je u sposobnosti da vlastite pretpostavke podvrgnemo provjeri, razlikujemo dobro potkrijepljene tvrdnje od neprovjerenih uvjerenja i budemo spremni promijeniti mišljenje kada se za to pojave dobri razlozi. Takav je pristup važan i za pojedinca i za javne institucije, medije, znanstvenu zajednicu te demokratsko društvo u cjelini.

Organizatori događanja iz Udruge “Kulturni front” najavljuju kako je ovo predavanje tek početak niza zanimljivih aktivnosti unutar projekta Opatija Coffeehouse Debates, o kojima će javnost će biti pravodobno obaviještena putem komunikacijskih kanala Udruge i projekta.

Tijekom ovogodišnje sezone u sklopu projekta „Kvarner After Dark“ izvedeno je sedam uprizorenja na tri lokacije – u Lovranu, Veprincu i Kastvu.

Program je povezao turističko vođenje, živu interpretaciju, kostimirano uprizorenje i elemente igre, a svaka od predstava publiku je uvodila u drugačiji sloj lokalne baštine – od lovranske krijumčarske povijesti do mračnih narodnih predaja Veprinštine i Kastavštine.

Organizatori, obrt Terra Incognita i udruga Kulturni front, više su nego zadovoljni ovogodišnjom sezonom. Interes publike još je jednom pokazao da postoji velika želja za programima koji lokalnu povijest i baštinu predstavljaju izvan klasičnih formata. Upravo je taj interes jedan od razloga zbog kojih projekt u budućnosti planira razvijati nove priče s ciljem da lokalna baština bude živa i namijenjena raznim uzrastima.

Tijekom 2026. godine „Kvarner After Dark“ odvijao se uz potporu Grada Opatije, Općine Lovran, Primorsko-goranske županije te Turističke zajednice općine Lovran. Iako su ture u sklopu projekta za ovu sezonu zaključene, organizatori poručuju kako jesen donosi još zanimljivih sadržaja, poput projekcija lokalnih dokumentarnih filmova, ili interpretacijskih šetnji kao što je Opatijska glazbena tura.

Prva na redu svakako je Trsatska škola magije. Ova interaktivna timska avantura namijenjena svim uzrastima održat će se u subotu 26. rujna na trsatskoj gradini u sklopu Festivala mitova i legendi Malik, s početkom u 18 sati. Sudjelovanje je besplatno te organizatori pozivaju sve zainteresirane da posjete festival, a uvečer se upuste u istraživanje gradine uz vodstvo predstavnika lokalne magije.

– Službeni Kvarner After Dark kalendar događanja – 

– Facebook stranica Terra Incognita – 

Ovogodišnji Liburnicon održan je na temu „Odmetnici“, a brojni sadržaji tijekom petka i subote ponudili su različite poglede na temu – od fizike i povijesti do mitologije i popularne kulture. Vrijedi istaknuti da se sve održava neposredno uz more – unutrašnji prostor fakulteta rezerviran je primarno za predavanja, kvizove i radionice, dok je vanjski dio namijenjen za zabavni sadržaj festivala.

Festival je u petak otvoren uz kišu, zbog koje je dio programa prilagođen vremenskim uvjetima, no organizatori su uspjeli održati planirane sadržaje, a program na otvorenom nastavljen je nakon prestanka oborine.

Subota je donijela još bogatiji program, ali i znatno bolje vremenske uvjete. Već od 13 sati održavali su se sadržaji za djecu, radionice, predavanja i cirkuska izvedba, nakon čega su uslijedili brojni programi za sve generacije.

Jedan od vrhunaca drugog dana bio je Liburnicon Cosplay Show, koji je okupio brojne sudionike i publiku. Nakon cosplay programa uslijedio je panel s ovogodišnjim počasnim gostom Božidarom Domagojem Burićem.

Burić je govorio o nastanku svojih poznatih dokumentarnih serijala posvećenih uskocima, hrvatskim kraljevima i Dioklecijanovoj palači, a publika je imala priliku postaviti mu pitanja.

Program je tijekom dana obuhvatio i predavanja, kvizove, radionice, društvene igre te sadržaje posvećene različitim aspektima ovogodišnje teme. Među predavačima bio je i fizičar Ivica Puljak, koji je govorio o „odmetnicima“ u svijetu fizike.

Završnica festivala protekla je uz glazbeni program, a King’s Hot Stuff koncertom je od 22 sata zaključio ovogodišnji Liburnicon.

Organizatori su posebno zadovoljni odazivom publike. Već prvog dana festival je posjetilo oko 500 ljudi, dok je subotnja posjeta bila približno dvostruko veća.

Bolje vrijeme tijekom subote omogućilo je da se festivalski sadržaji održavaju u punom opsegu, a prostor Fakulteta u Iki tijekom dana bio je ispunjen posjetiteljima.

Liburnicon je tako i 21. izdanjem potvrdio svoju poziciju jednog od prepoznatljivih festivala koji na Liburniji povezuje znanost, fantastiku, povijest, mitologiju, igre, cosplay i popularnu kulturu, privlačeći posjetitelje različitih generacija.

Festival Liburnicon održan je uz potporu Grada Opatije, Primorsko-goranske županije i Turističke zajednice grada Opatije, a također smo zahvalni i na sponzorstvima – Općina Lovran, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Festival Opatija, Cosplayshop.be, Hostel Link, Glavani Park, Paintball Hill, Kooglana Bowling&Fun, Carta Magica, Peek&Poke, Secret Zagreb, Studio Spektar, Pockets Burgers, Cannella Liqueur, Croatian Choco Concept, Radnik Opatija, Rockmark Hrvatska, Fibra, Mitopeja, Znanje, Hoću knjigu, Sessionize i Plus Hosting.

POGLEDAJTE VIŠE:

Cjelokupni program 2026

Službena galerija – petak

Službena galerija – subota (1. dio)

Službena galerija – subota (2. dio)

Facebook stranica Liburnicona

Instagram stranica Liburnicona

Službena web stranica

Tura je bila koncipirana kao noćna potraga za šestero nestalih kulturnih aktivista koji su se zaputili u šumu u potrazi za etnografskom građom. Tragajući za izgubljenim osobama na potezu od Crekvine prema šumi Loza, sudionici su kroz niz susreta imali priliku upoznati se s nadnaravnim bićima koje narodna vjerovanja tradicionalno smještaju u prostor šume.

Poseban naglasak tijekom ture stavljen je na odnos čovjeka prema prirodi te na stare predaje povezane s prirodnim okolišem. Korištenjem elemenata horora i misterija te aktivnim uključivanjem publike, teme očuvanja prirode i nematerijalne baštine približene su posjetiteljima na pristupačan način.

Program je realiziran uz vodstvo licenciranog turističkog vodiča te sudjelovanje više izvođača, čime je ostvarena forma tzv. žive interpretacije. Uz mnoštvo odraslih posjetitelja turu je posjetio i velik broj tinejdžera koji su s uzbuđenjem pratili svaki zvuk i svaki zaplet u šumi.

Reakcije publike bile su izrazito pozitivne. Sudionici su posebno isticali atmosferu ture, originalnost priče te spoj zabavnog i edukativnog sadržaja.

„Kastav Ghost Tour“ dio je ciklusa šetnji „Kvarner After Dark“, koji se tijekom 2026. godine provodi uz podršku Grada Opatije, Primorsko-goranske županije, Općine Lovran i Turističke zajednice Općine Lovran.

Uspješna realizacija kastavske ture još je jednom pokazala da se lokalna povijest, folklor i prirodna baština mogu interpretirati kroz suvremene i publici atraktivne formate te da postoji velik interes za programe koji baštinu ne predstavljaju samo informativno, već doživljajno.

– Službeni Kvarner After Dark kalendar događanja – 

– Facebook stranica Terra Incognita – 

Poseban dio programa činilo je streličarstvo, po kojem je druženje i dobilo ime. Tijekom dana održavale su se kvalifikacije, a večernji dio programa donio je turnir u streličarstvu. Za mnoge sudionike bila je to prilika da se okušaju u ovoj disciplini, dok su iskusniji streličari mogli pokazati svoje vještine i odmjeriti snage u natjecateljskom dijelu programa.

Uz streličarstvo, održan je i Cornhole turnir, koji je privukao velik broj zainteresiranih i dodatno pridonio opuštenoj, natjecateljskoj atmosferi. Za one koji su tražili nešto kreativniji sadržaj organizirana je i radionica izrade lančanog oklopa (chainmail), a tijekom ostatka dana sudionici su mogli birati između brojnih društvenih i rekreativnih aktivnosti.

Jedan od središnjih dijelova druženja bila je, očekivano, i hrana. Za sudionike je pripremljeno čak četiri peke, čime se osiguralo da se više od 40 ljudi nakon cjelodnevnog programa ne vrati kući gladno. Priprema hrane zahtijevala je značajan angažman, od nabave i pripreme namirnica, preko guljenja velike količine krumpira, do samog pečenja i posluživanja. Istovremeno je svima koji su željeli bilo omogućeno korištenje prostora za roštilj, uz osigurani ugljen, ulje te osnovni pribor i posuđe. Udruga je osigurala i dio bezalkoholnih napitaka, uključujući kavu.

Iza opuštenog druženja i naizgled jednostavne organizacije ovakvog događanja stoji velik broj sati pripreme i rada. Organizacija je započela znatno prije samog dolaska sudionika na Učku, a uključivala je nabavu hrane i opreme, pripremu rekvizita, prijevoz, postavljanje prostora, instalacija i rasvjete te brojne druge logističke zadatke. Posebnu zahvalu zaslužuju svi koji su sudjelovali u organizaciji i realizaciji događanja, a osobito oni koji su u danima prije Archery Daya uložili velik broj sati kako bi sve bilo spremno za dolazak sudionika. Od prijevoza i raspoređivanja opreme, preko postavljanja prostora i održavanja tehničke opreme, do pripreme hrane i vođenja pojedinih aktivnosti – iza uspješnog događanja stajao je velik broj malih, ali važnih zadataka. Velik doprinos dali su i brojni članovi i prijatelji Udruge koji su se uključivali prema potrebi. Netko je gulio krumpire, netko roštiljao, netko nosio mete i opremu, netko brinuo o agregatu i tehničkim detaljima, a netko jednostavno uskočio tamo gdje je u tom trenutku bilo najpotrebnije. Upravo je takva spremnost na pomoć i zajednički rad jedan od najvažnijih dijelova atmosfere koja prati Archery Day.

Iako je u središtu događanja streličarstvo, Archery Day odavno je prerastao u nešto više od sportskog susreta. Riječ je o danu namijenjenom članovima, prijateljima i svima koji žele provesti vrijeme zajedno, upoznati nove ljude, isprobati neku novu aktivnost ili jednostavno uživati u prirodi i dobrom društvu.

Ovogodišnje izdanje još je jednom pokazalo koliko ovakva okupljanja znače zajednici Udruge. Oko 70 sudionika, raznovrstan program, četiri peke, brojna natjecanja i radionice te velik broj ljudi uključenih u pripremu i provedbu događanja rezultirali su još jednim uspješnim Archery Dayom.

Hvala svima koji su pomogli u organizaciji, onima koji su odradili sate priprema prije događanja, svima koji su jučer uskočili kada je trebalo, kao i svim sudionicima koji su svojim dolaskom i dobrom atmosferom učinili ovaj dan posebnim.

Tijekom susreta predstavljene su neke od stolnih društvenih igara iz kolekcije Udruge, kao i aktivnosti koje Udruga provodi u području neformalnog obrazovanja i rada s mladima. Dio programa bio je posvećen temi gamifikacije, odnosno primjeni elemenata igara u obrazovnim, poslovnim i drugim sadržajima s ciljem povećanja njihove interaktivnosti, motivirajućeg učinka i učinkovitosti. Sudionici su imali priliku upoznati se s primjerima primjene gamifikacije te razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse.

Održana aktivnost dio je projekta “Kreativni nered”, u sklopu kojega Udruga Kulturni front organizira radionice, igraonice, prezentacije i druge aktivnosti namijenjene mladima. Gostovanje međunarodne skupine sudionika Erasmus+ programa pridonijelo je razmjeni iskustava u području korištenja igara i metoda neformalnog obrazovanja u radu s mladima.

Uz klasične igraonice, dio programa bio je posvećen i dodatnim tematskim aktivnostima. Na jednom od susreta organizirano je zajedničko igranje kooperativne računalne igre, dok je drugi tematski susret bio organiziran u formatu murder mystery / room escape aktivnosti, kroz koju su sudionici zajednički rješavali zadatke i tragove unutar narativnog formata igre.

Kroz cijeli ciklus naglasak je bio na poticanju socijalne interakcije, suradnje, komunikacijskih vještina i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena. Aktivnosti su provodili volonteri udruge koji su sudionicima pomagali pri uključivanju u igre, objašnjavali pravila te moderirali pojedine aktivnosti.

Nedjeljni termini ujedno su služili i kao otvoreni termini udruge tijekom kojih su zainteresirani građani mogli navratiti, informirati se o radu udruge i programu aktivnosti, dok je članovima bilo omogućeno i posuđivanje društvenih igara te knjiga iz knjižnice udruge.

U sklopu programa “Kreativni nered” tijekom istog razdoblja održana su i četiri susreta čitalačkog kluba, kroz koje su sudionici imali priliku zajednički razgovarati o književnim djelima, razmjenjivati dojmove i razvijati kulturu čitanja i dijaloga unutar lokalne zajednice.

Sudionici su također organizirali radionicu za učenike osnovne škole te razmijenili iskustva s predstavnicima organizacija iz različitih europskih zemalja, Erasmus+ trenerima i vanjskim stručnjacima.

Stečena znanja i iskustva koristit će se u daljnjem radu s mladima, kako u formalnom obrazovanju na Sveučilištu u Rijeci, tako i kroz informalne i neformalne aktivnosti u NGO sektoru.

Tijekom izlaganja studenti su objasnili pojam građanskog neposluha kao oblika nenasilnog otpora građana prema nepravednim zakonima ili političkim odlukama. Usporedivši građanski neposluh s drugim oblicima neformalne demokratske participacije (peticije, prosvjedi, bojkoti i slično), istaknuli su i posebnosti ovog oblika utjecaja na političko odlučivanje – kršenje zakona, spremnost na prihvaćanje kazne, komunikacijsku a ne ucjenjivačku narav neposluha, njegovu javnosti i usmjerenost na politička pitanja.

U kontekstu Srbije, govorili su o suvremenim prosvjedima i inicijativama koje su nastale kao reakcija na političke i društvene okolnosti, ističući važnost organiziranog i mirnog djelovanja građana. Također su analizirali ulogu medija i društvenih mreža u mobilizaciji prosvjednika. Kada je riječ o Nepalu, studenti su predstavili povijesne i recentne primjere građanskog neposluha, uključujući pokrete koji su pridonijeli demokratizaciji zemlje i ukidanju monarhije. Naglasili su kako su različiti društveni konteksti utjecali na načine izražavanja neposluha, ali i kako su zajednički elementi poput solidarnosti i nenasilja ključni za uspjeh takvih pokreta.

Učenici su aktivno sudjelovali u raspravi, postavljali pitanja te razmjenjivali mišljenja o ulozi građanskog angažmana u suvremenim demokracijama. Predavanje je zaključeno kratkom radionicom o pravima koja se krše u suvremenim demokracijama poput Hrvatske, te promišljanjem o mogućim rješenjima i oblicima političke participacije kojima se može djelovati kako bi se nepravde ispravile i prava zaštitila.