Predavanje je održao dr. sc. Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković, istaknuti znanstvenik, popularizator znanosti i autor poznatog knjiškog serijala Blesimetar. Ovim je susretom započeo jesenski program projekta Opatija Coffeehouse Debates, usmjerenog na popularizaciju znanosti, razvoj kritičkog mišljenja i poticanje deliberativne građanske kulture.

Polazeći od iskustava iz znanstvene komunikacije, javnih rasprava i osobito kriza u kojima dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice, Ceci je predstavio dvanaest lekcija koje smo, kao pojedinci i društvo, mogli i trebali naučit. U središtu predavanja bila je neugodna, ali važna spoznaja: čak i kada djelujemo u najboljoj namjeri i oslanjamo se na znanje koje smatramo pouzdanim, možemo donositi pogrešne zaključke i pridonositi štetnim posljedicama. Problem pritom nije uvijek u nedostatku dobre volje ili informacija, nego i u pogrešnim pretpostavkama o tome kako ljudi razmišljaju, kako nastaju uvjerenja i stavovi te kako znanstvene činjenice djeluju u javnom prostoru.

Kada jednaka zastupljenost ne znači i objektivnost

Jedna od važnih tema predavanja bila je takozvana zabluda lažne ravnoteže (false balance), posebno relevantna za medijsko izvještavanje i javne rasprave o znanstvenim pitanjima.

Na prvi se pogled može činiti da objektivnost zahtijeva da se suprotstavljenim mišljenjima uvijek pruži jednako prostora. Međutim, takav pristup može stvoriti pogrešnu sliku o stvarnom stanju znanstvenih spoznaja. Kada se u raspravi jednako predstavljaju stajalište koje podupire čvrst znanstveni konsenzus i mišljenje koje ima vrlo slabu dokaznu osnovu, publika može steći dojam da su znanstvenici podijeljeni oko pitanja o kojem zapravo postoji široko slaganje. Time se ne potiče nužno bolje informiranje, nego se može proizvesti dodatna nesigurnost i dati privid vjerodostojnosti tvrdnjama koje ga ne zaslužuju.

Poruka ove lekcije nije da u javnim raspravama treba izbjegavati neslaganje, nego da različite tvrdnje treba predstavljati u skladu s time koliko su dobro utemeljene. Javnost ne treba samo čuti različita mišljenja, već i razumjeti koliko ih dokazi doista podupiru. To je posebno važno u vremenu u kojem se javna vidljivost neke tvrdnje lako može biti zamijenjena za njezinu vjerodostojnost.

Više informacija ne znači nužno i više razumijevanja

Ceci je posebno istaknuo i problem koji se u znanstvenoj komunikaciji naziva zabludom informacijskog deficita. Prema toj pretpostavci, ljudi odbacuju znanstvene činjenice prvenstveno zato što ih ne poznaju dovoljno, pa bi im trebalo ponuditi više podataka, statistika i objašnjenja kako bi bolje razumjeli zaključke znanosti.

Iako je dostupnost pouzdanih informacija nužna, samo povećanje njihove količine ne jamči promjenu mišljenja ili ponašanja. Ljudi ne usvajaju informacije odvojeno od vlastitih iskustava, identiteta i društvenog okruženja. Ako ne postoji povjerenje prema onome tko informacije prenosi, čak se i dobro argumentirano objašnjenje može doživjeti kao pokušaj nametanja tuđeg mišljenja. U takvim okolnostima dodatne činjenice same po sebi teško mogu ostvariti željeni učinak.

Zbog toga znanstvenu komunikaciju ne možemo svesti na jednostavno prenošenje podataka od stručnjaka prema javnosti. Ona uključuje i izgradnju odnosa povjerenja, razumijevanje publike te prepoznavanje razloga zbog kojih ljudi prihvaćaju ili odbacuju određene tvrdnje. Činjenice su neizostavne, ali da bi doista doprle do ljudi, moraju biti prenesene na način koji omogućuje razumijevanje i ozbiljno razmatranje. Upravo se u tome ogleda važnost kvalitetne komunikacije znanosti, ali i šireg dijaloga između stručnjaka, institucija i građana.

Dezinformacije ne treba ostavljati bez odgovora

Još jedna obrađena tema bila je takozvani efekt bumeranga (backfire effect) – uvjerenje da će se ljudi, suočeni s informacijama koje proturječe njihovim postojećim stavovima, u pravilu još snažnije držati svojih uvjerenja. Takva pretpostavka može dovesti do zaključka da znanstvene tvrdnje i dezinformacije ponekad treba ostaviti bez odgovora kako se protivljenje ne bi dodatno produbilo. Ceci je problematizirao takav pristup, upozoravajući da je efekt bumeranga mnogo rjeđi nego što se to često pretpostavlja. Činjenica da ljudi nerado mijenjaju uvjerenja koja su povezana s njihovim identitetom ne znači da su nužno imuni na pouzdane informacije i jasne ispravke. Važno je netočne tvrdnje ispravljati izravno, pravodobno i argumentirano, a ne unaprijed odustajati od pokušaja njihova pobijanja.

U kontekstu današnjeg informacijskog okruženja to je posebno važno jer se neistinite tvrdnje mogu širiti brzo i daleko, dok njihovo opovrgavanje često zahtijeva znatno više vremena i truda. Ako se dezinformacija ostavi bez odgovora, njezina se prisutnost može s vremenom pretvoriti u privid potvrde. Učinkovita obrana zato ne uključuje samo provjeru činjenica nego i sposobnost prepoznavanja manipulativnih obrazaca te razumijevanje načina na koji se određene poruke šire.

Povjerenje je osobito važno upravo u krizama

Značajan dio predavanja odnosio se na komunikaciju u kriznim okolnostima, uključujući iskustva pandemije.

Među pitanjima koja je Ceci otvorio nalazila se i raširena pretpostavka da će javnost u ozbiljnim krizama nužno reagirati panikom, sebičnošću i kaotičnim ponašanjem. Nasuprot tome, istraživanja na koja se predavanje oslanjalo upućuju na važnost prepoznavanja ljudske otpornosti, sposobnosti prilagodbe i solidarnosti. S tom je temom povezano i pitanje takozvane plemenite laži, odnosno ideje da institucije ponekad smiju svjesno iznositi neistinite informacije ako procijene da će time kratkoročno lakše upravljati ponašanjem stanovništva.

Problem takvog pristupa nije samo etičke prirode. Jednom izgubljeno povjerenje može ozbiljno otežati buduću komunikaciju, uključujući i situacije u kojima su pravodobne reakcije javnosti važne za zaštitu zdravlja i sigurnosti. Transparentnost stoga nije tek ideal kojem bi institucije trebale težiti kada okolnosti to dopuštaju, nego važan preduvjet njihove vjerodostojnosti. Krizna komunikacija mora biti iskrena i razumljiva, a eventualno izazivanje zabrinutosti treba povezati s konkretnim, primjenjivim rješenjima. Ljudi moraju razumjeti ne samo kakva opasnost postoji nego i što mogu učiniti kako bi na nju odgovorili.

Znanost, stručnost i odgovornost javne komunikacije

Predavanje je otvorilo i pitanje granica stručnog znanja, osobito kada se od znanstvenika očekuje da predviđaju složena društvena ponašanja ili istodobno preuzmu uloge stručnjaka, komunikatora, psihologa i stručnjaka za odnose s javnosti. Znanstvena stručnost ne uklanja neizvjesnost, osobito u situacijama u kojima na ljudsko ponašanje utječu brojni promjenjivi društveni i politički čimbenici. Važno je zato razlikovati stručnost u određenom području od sposobnosti predviđanja svega što se može dogoditi u složenim društvenim okolnostima.

Umjesto pretpostavke da stručni autoritet sam po sebi jamči točne prognoze, potrebno je uvažavati podatke iz stvarnog svijeta, provjeravati učinke poduzetih mjera i prilagođavati postupke novim saznanjima. Takav pristup ne umanjuje vrijednost znanstvenog znanja, nego naglašava važnost njegove pravilne primjene i spremnosti na preispitivanje vlastitih zaključaka.

Jednako tako, kvalitetna komunikacija znanosti ne može biti odgovornost isključivo pojedinačnih znanstvenika. Za njezin uspjeh potrebna je suradnja stručnjaka koji proizvode i tumače znanstvene spoznaje s ljudima koji ih znaju prenijeti javnosti jasno, odgovorno i primjereno različitim društvenim kontekstima. Cilj nije pojednostavljivati znanost do neprepoznatljivosti, nego omogućiti da njezini rezultati postanu razumljivi i korisni izvan akademskih krugova.

Lekcije koje je najbolje naučiti prije nego što postanu nužne

Dvanaest lekcija koje je Saša Ceci predstavio ne odnose se samo na pojedinačne pogreške u komunikaciji znanosti. One otvaraju šire pitanje o tome kako društvo prihvaća dokaze, kako se nosi s neizvjesnosti i neslaganjem te koliko je spremno prepoznati vlastite zablude. Djelovati u dobroj namjeri nije uvijek dovoljno, kao što ni pozivanje na stručnost ili raspolaganje velikom količinom informacija samo po sebi ne jamči ispravnu procjenu.

Vrijednost kritičkog mišljenja upravo je u sposobnosti da vlastite pretpostavke podvrgnemo provjeri, razlikujemo dobro potkrijepljene tvrdnje od neprovjerenih uvjerenja i budemo spremni promijeniti mišljenje kada se za to pojave dobri razlozi. Takav je pristup važan i za pojedinca i za javne institucije, medije, znanstvenu zajednicu te demokratsko društvo u cjelini.

Organizatori događanja iz Udruge “Kulturni front” najavljuju kako je ovo predavanje tek početak niza zanimljivih aktivnosti unutar projekta Opatija Coffeehouse Debates, o kojima će javnost će biti pravodobno obaviještena putem komunikacijskih kanala Udruge i projekta.

Jesenji će period projekta tako otvoriti poznati fizičar i popularizator znanosti Saša Ceci sa Instituta Ruđer Bošković koji će kroz predavanje “12 lekcija koje smo propustili naučiti” predstaviti najvažnije teze iz svojih knjiga okupljenih u serijalu Blesimetar. Predavanje će se održati u četvrtak, 8. listopada s početkom u 19 sati u prostorima Udruge “Kulturni front”(M. Tita 42, Opatija). Ovo će predavanje ujedno poslužiti i kao promocija zadnje knjige u nizu, pod naslovom “Blesimetar peti: kako ostati normalan?”.

Svatko od nas ima neke stvari koje smatra potpuno istinitima. Smatramo da su potvrđene znanstveno – bilo kroz prirodne, biomedicinske ili čak društvene znanosti. Imamo i znanstvene radove koji to potvrđuju. A čak i ako te stvari nisu skroz činjenično utvrđene, osjećamo nekako da nije ispravno – da je nekorektno, nemoralno, neljudski misliti ili vjerovati ili djelovati drugačije. I tako, u najboljoj namjeri i naoružani najboljim znanjem koje smo stekli kroz obrazovanje, život i rad, popločimo put do pakla. U predavanju će se spomenuti 12 takvih situacija, lekcija koje smo mogli i trebali naučiti prije nego što nam je zatrebalo, a nismo, pa smo zeznuli stvar. I sad, kad smo u najboljoj namjeri zeznuli, kad je cijena naših grešaka postala vrlo realna, pa čak i tragična, tek sad više nismo u stanju naučiti te lekcije. Nismo, jer se one ispisuju kao optužnice. Bilo bi najbolje da smo ih naučili prije nego su nam zatrebale. Drugo najbolje bilo bi da smo ih naučili nakon što smo zeznuli, na svojim greškama. Treći najbolji trenutak je – upravo sada. A to je i najbolji trenutak, jer to je trenutak prije nego što će nam (opet) zatrebati.

Saša Ceci je istaknuti znanstvenik, strastveni komunikator znanosti i autor serijala Blesimetar. Svoju znanstvenu karijeru izgradio je na strogim empirijskim temeljima, no javnosti je najpoznatiji po svom neumornom angažmanu u obrani javnog prostora od pseudoznanosti, dezinformacija i šarlatanstva. Tijekom pandemijske krize bio je jedan od rijetkih stručnjaka koji je redovito istupao u medijima i na društvenim mrežama, izravno komunicirajući s građanima, strpljivo razbijajući mitove i izlažući se u borbi protiv infodemije. Smatra da znanost ne smije ostati zatvorena u akademskim bjelokosnim kulama, već se mora hrabro i otvoreno boriti za znanstvenu istinu u najširoj javnosti. Dobitnik je brojnih priznanja za popularizaciju znanosti, a njegova predavanja redovito spajaju znanstvenu strogost, duboku ljudsku empatiju i prepoznatljiv humor.

Organizatori iz opatijske Udruge “Kulturni front” pozivaju sve zainteresirane na zanimljivo predavanje, raspravu i druženje.

– FACEBOOK EVENT –

Događaj je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Tijekom večeri bit će predstavljena prva knjiga trilogije, “Vrijeme prije svega vremena“. Radnja nas vodi u davno doba kada su, prije svih poznatih vremena, svijetom hodali čarobnjaci čuvajući Svjetlo – izvor dobra za ljude. U razdoblju oblikovanja prvih krajolika stare Europe i uspostave prvih kraljevstava, priča se postupno isprepliće s autentičnim povijesnim događajima druge polovice 15. stoljeća. Kroz niz dramatičnih zapleta otvaraju se i nevidljivi svjetovi koji, iako na prvi pogled mogu djelovati zastrašujuće, dijele istu težnju kao i ljudi – očuvanje mira i nade u bolje sutra. To je svijet koji se ne može vidjeti ni dodirnuti, nego samo osjetiti i oslušnuti – svijet koji je oduvijek prisutan uz nas, i bez kojeg čovjek ne može.

Panel-diskusija pružit će priliku za razgovor o književnom stvaralaštvu autorice, o spoju povijesti i fantastike u suvremenoj književnosti te o temama humanizma i nade koje prožimaju njezin rad. Ulaz je slobodan, a publika će nakon razgovora imati priliku susresti autoricu i razgovarati o njezinu stvaralaštvu.

– FACEBOOK EVENT – 

Ovo predstavljanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Izlaganje će se fokusirati na poeziju kao eksperiment s jezikom, kao transcendentalnu i metafizičku umjetnost te kao kreativni instrument osobne i društvene transformacije. Govorit će se o poeziji kao sredstvu umjetničke i društvene pobune, rušenja postojećih i stvaranja novih značenja i sustava. Predavanje će biti kombinirano s pjesničkim performativnim čitanjem iz njezine najnovije zbirke „Geografija slobode“, koja istražuje prostore unutarnjeg prepoznavanja i potragu za slobodom.

Nataša Sardžoska je pjesnikinja, spisateljica, prevoditeljica, znanstvenica, novinarka te antropologinja koja je doktorirala na Novoj Sorbonni u Parizu, Sveučilištu u Bergamu i na Karls Eberhard Sveučilištu u Tübingenu. Objavila je pjesničke zbirke, romane, eseje i kolumne. Prevodi s više od sedam jezika, a njezina je poezija prevedena na dvadeset jezika. U Rijeci je objavljena njezina prva pjesnička knjiga na hrvatskom jeziku, izbor iz šest dosadašnjih zbirki. Urednik je za poezijsko stvaralaštvo u časopisu “Borders in Globalization” kojeg izdaje Sveučilište u Viktoriji (Kanada).

Pozivamo sve ljubitelje jezika, umjetnosti, književnosti i poezije da dođu na zanimljivo predavanje, performativno čitanje poezije i radionicu pisanja, te u ugodnoj atmosferi nauče nešto novo.

-FACEBOOK EVENT-

Od sumraka civilizacije do suvremenog doba, čovjek ne prestaje susretati ono neobjašnjivo. Od drevnih egipatskih rituala posvećenih putovanju duše, preko keltskih maski kojima su se ljudi štitili od zlih duhova, do rimskih obreda kojima su tjerali nemirne sjene pokojnika – povijest čovječanstva prožeta je prisutnošću „nespokojnih“. Oni su u mitovima i legendama, u tišini groblja i šaptu starih kuća, u iznenadnim hladnim strujanjima zraka i u nečijem pogledu koji osjetimo – ali ne vidimo. Predavanje „Nespokojni – ukleta povijest duhova, sablasti i prikaza“ vodi vas kroz povijest i fenomenologiju sablasti: od prvih zapisa o duhovima u antičkim civilizacijama do modernih parapsiholoških istraživanja. Bit će riječi o ukletim mjestima Rimskog Carstva, germanskim šumama u kojima su stoljećima viđene „proklete duše“, o pričama autostopera koji nestaju bez traga, sjenama koje opsjedaju domove i ljudsku svijest, te o simbolima i ritualima nastalima iz straha – i fascinacije – prema smrti. Kroz povijesne činjenice, legende i dokumentirane slučajeve, predavanje otvara pitanje granice između svijeta živih i onih koji, čini se, nikada nisu u potpunosti otišli. Tko su oni? Odakle dolaze? I što to znači kad se ono što zovemo „nemogućim“ – ipak dogodi?

Kristijan Petrović, poznat kao The Dark Storyteller, poznati je varaždinski izučavatelj okultnih tradicija i starih običaja koji se ovim temama bavi preko 30 godina. Okupivši zavidnu količinu književnog materijala i povijesne građe, Petrović istražuje i prezentira teme vezane uz vampire, vještice, vukodlake, vile i brojna druga mitska bića i pojave koje su ostavile dubok trag na našoj povijesti, te čiji se elementi još mogu naći u našim tradicijama i predajama. Profesionalno se bavi novinarstvom.

Kulturni forum je projektni pravac unutar Opatija Coffeehouse Debatesa kojem je cilj stvoriti platformu za prezentacije, rasprave, radionice i predavanja entuzijasta, hobista, znanstvenika amatera i drugih sturčnjaka izvan formalne akademske zajednice. Kroz interaktivna predavanja nastoji se potaknuti građane da raspravljaju o zanimljivim i relevantnim temama, unaprijediti kritičko mišljenje i deliberativnu demokratsku kulturu.

– FACEBOOK EVENT –

Predstavljaju li gradska i općinska vijeća interese i perspektive građana koji u tim mjestima žive? Koliko se korisnih ideja gubi kroz isprazno politikanstvo, svađanje i prepucavanje, te korupciju? Postoji li bolji način kako okupiti građane i čuti njihova mišljenja, a da se pri tome ne završi na masovnom sudjelovanju poput deranja na stadionu? Vijeća nasumično izabranih građana dobar su primjer kako demokraciju učiniti inkluzivnom i slobodnom negativnih utjecaja od političkih stranaka.

Igor Bajok je dugogodišnji član i ključni suradnik Udruge za razvoj civilnog društva SMART, smještene u Rijeci. Kao trener i konzultant, specijaliziran je za područje menadžmenta neprofitnih organizacija, organizacijskog razvoja te demokratizacije i razvoja civilnog društva. Njegovo iskustvo obuhvaća više od dvadeset godina rada u civilnom sektoru, tijekom kojih je stekao bogato iskustvo u organizaciji edukacija, radionica i javnih događanja. Bajok je bio glavni organizator Vijeća građana Rijeke, demokratske inovacije koja je u Rijeci provedena 2023. godine. Sara Sušanj je izvršna direktorica u Udruzi Delta. Vodi projekte usmjerene na političku participaciju i angažman mladih u društvenim procesima, te je potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske, najveće nacionalne mreže udruga za mlade. U rad Vijeće građana Rijeke bila je uključena kao facilitator.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front” pozivaju sve zainteresirane da navrate na zanimljivu panel-diskusiju i nauče nešto novo, kao i da s ostalima podijele svoja razmišljanja i komentare o tome kako demokraciju učiniti boljom.

– Idi na Facebook event –

Ovo predavanje se odvija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates – Kulturni forum.